Zapisi iz Slavonije: Božićni običaji, od bora preko poklona do jaslica
Za razliku od prvih desetljeća 21. stoljeća pokloni su se za Božić prije samo nekoliko desetljeća svodili na ono što danas uzimamo „zdravo za gotovo“. O tome kako se kitio bor, što su sve...
Historiografija o vampirima
Uvod
Jedan od zanimljivih, a uz to kontroverznih fenomena u suvremenoj kulturi jesu vampiri. Svoju popularnost duguju mnogobrojnim romanima, filmovima ili serijama u kojima se pojavljuju kao glavni akteri. No vampiri su bili predmet istraživanja...
“Sav naš luksuz je Crveni križ”: zagrebačke žene u Prvom svjetskom ratu
„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je crveni križ, naše zabave - rad, naš lakomisleni smiješak - ozbiljnost.“ piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav.
Doživite Božić na viktorijanskoj farmi!
https://www.youtube.com/watch?v=HaXon-Y5AWU
Viktorijanska farma (izv. Victorian Farm) britanska je dokumentarna serija premijerno prikazana na drugom programu BBC-a 2009. godine. U šest epizoda, podijeljenih po poljoprivrednim sezonama, za njezinog je trajanja gledateljima prezentiran cjelogodišnji život na...
Hagiografija – “historiografski geto” ili nedovoljno iskorišteni potencijal?
Definiranje pojma
Pojmu hagiografija u današnje je vrijeme moguće pripisati dva međusobno povezana značenja. U prvom redu, riječ je o književnim vrstama posvećenima svecima i raznim oblicima i manifestacijama njihovih kultova. S druge strane, isti...
Borba između ikonoklasta i ikonodula: KHLUDOVLJEV PSALTIR i karikatura carigradskog patrijarha
Nije sačuvano mnogo pisanih ili vizualnih svjedočanstava o stoljetnoj borbi između ikonoklasta (protivnika ikona) i ikonodula (ikonofila) u Bizantu između 730. i 842. godine. Najveći dio ikonoklastičkih pisanih argumenata ili vizualnih izraza uništen je...
Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?
Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.