Važnost aristokratskog identiteta: Hvaranin Hanibal Lucić i politička pohvala Dubrovniku
Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan.
Stvaranje dihotomije: Zapad i Istok u Eshilovim Perzijancima
Zapadnjaci, hrabri i ratoborni ljudi koji teže slobodi i demokraciji, istočnjake zamišljaju kao svoje antipode – oni su kultivirani ljudi koji preferiraju život u blagostanju i miru, međutim to ih nagoni da lakše prihvaćaju...
Heraldika: Turci nabijeni na kolac na hrvatskim plemićkim grbovima
Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom 17. i 18. stoljeća.
Heraldiku je bila neizostavni dio rječnika propagande...
Smrtnost dojenčadi na prijelazu stoljeća
Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su:
"Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."
Meštrovićev Grgur Ninski u Varaždinu: Prva inačica ninskog biskupa postavljena prije skoro 90 godina
Najmonumentalniji, ali ujedno i turistički najatraktivniji javni spomenik grada Varaždina, jest Grgur Ninski Ivana Meštrovića, svjetski proslavljenoga velikana hrvatskoga kiparstva XX. stoljeća. Meštrovićev poklon gradu.
Pavlimir – legendarni slavenski kralj i utemeljitelj Dubrovnika?
Pitanje podrijetla, potrage za korijenima, vjerojatno je oduvijek bilo usko vezano uz čovjekovo promišljanje i poimanje sebe te zajednice u kojoj se našao. Ljudi su znali lažno i maštovito konstruirati svoje podrijetlo kako bi...
Kazna ili kušnja: duhovna borba s bolešću koja je stvorila vlastitu ikonografiju
Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.