Woodstock i hrvatska psihodelična umjetnost šezdesetih
Psihodelična umjetnost u nas, danas uopće nije istražena. Udžbenik Silve Kalčić „Neizvjesnost umjetnosti“ iz 2005. doduše donosi poglavlje „Flower power“, no u njemu je reproduciran hippyevski znak „Peace“, Picassova „Golubica“ iz 1948., rad Hansa Haackea „Sloboda će sada naprosto biti sponzorirana…“ iz 1990. i znak tvrtke „Mercedes“ iz 1926. Autorica tek na kraju knjige, u poglavlju „Dizajn“ donosi plakat Miltona Glasera „Bob Dylan“ iz 1966. - što je neobično, jer je Glaser zapravo poznat po logu „I ♥️ NY“, a ne po psihodeličnim plakatima - tumačeći da je „halucinantni spektar kose“ na tom njegovu plakatu „tipičan za psihodeličnu umjetnost toga doba što je nažalost često završavalo eksperimentima s LCD (sic!) drogom“.
Pavlimir – legendarni slavenski kralj i utemeljitelj Dubrovnika?
Pitanje podrijetla, potrage za korijenima, vjerojatno je oduvijek bilo usko vezano uz čovjekovo promišljanje i poimanje sebe te zajednice u kojoj se našao. Ljudi...
ALFRED FREDDY KRUPA: Snažna izložba „U klopci“ u Galeriji Kraluš
Recentni radovi Alfreda F. Krupe ipak manje predstavljaju „intimnu ispovijed autora“, a više „ispitivanje što je ljudski život u klopci u koju se pretvorio svijet“ (Kundera). To je, na upravo proročanski način, osobito došlo do izražaja u činjenici da je ova izložba u karantenskom „bunkeru“ proboravila više od tri mjeseca, dijeleći tako sudbinu neformalnog kućnog pritvora u kojem se, radi pandemije corona virusa 19 našao sam autor, a zajedno s njim i cijela Hrvatska i cijeli Svijet.
Novi zbornik radova o štovanju svetog Jeronima u Štrigovi
Kao jedan od prve četvorice crkvenih otaca na Zapadu, sveti Jeronim kroz duga je stoljeća kršćanske tradicije dosegao široku rasprostranjenost kulta. Novo oživljavanje u...
MOBY DICK: bijeli kit, crna egzistencija
Budući da je Herman Melville (1819 – 1891) dio svoga života proveo baveći se pomorstvom, od pet proznih djela koja je objavio prije Mobyja...
Prikaz i intervju – Nikola Tomašegović: Moderno ili narodno?
Ovaj rad prilagođena je i izmijenjena verzija rada koji je prvotno nastao za 19. broj časopisa Pro tempore koji će se u tiskanom obliku...
Justinijanova kuga: katastrofa i kolaps država?
Kako promatrati epidemije u prošlosti? Odmah se pomišlja na izvore, one u knjigama, na kamenim spomenicima. Što ako to nije dovoljno? Tada je potrebno prionuti interdisciplinarnosti, suradnji među znanostima. Što ako to još uvijek nije dovoljno? U tom slučaju nastaju nagađanja, koja znaju završiti lošim pretpostavkama. Upravo o toj problematici progovaraju Lee Mordechai i Merle Eisenberg u zajedničkom članku Rejecting Catastrophe: the Case of the Justinianic Plague.