“Krajišnička pisma”: Prikaz jedne važne, a u hrvatskoj historiografiji nezapažene zbirke izvora

Zadnjih nekoliko desetljeća historiografija sve više u fokus svojih istraživanja stavlja "obične ljude" i povijest svakodnevice, ostavljajući po stranu priče o "velikim muškarcima" i velikim političko-vojnim događajima. Iako je takav trend nešto slabiji u...

Japanska dilema – bomba ili Staljin?

Bacanjem atomskih bombi na Hirošimu i Nagasaki u kolovozu 1945. godine svijet je ušao u atomsko doba te se uskoro, razvojem Hladnog rata, nada nj nadvila opasnost potpunog uništenja pomoću sve snažnijih nuklearnih arsenala...

Oživljavanje teorije o avarskom podrijetlu Hrvata?

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...

Zašto je priča o masakru Romanovih u podrumu Ipatijevljeve kuće malo vjerojatna?

„Kad vas jednom uhvati priča o Romanovima, bijeg je nemoguć“, navodi T. G. Bolen na početku svoje knjige The Romanovs' Murder Case: The Myth of the Basement Room Massacre. I doista, riječ je o...

Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?

Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.

Legenda o smrti kralja Zvonimira

Legenda o smrti kralja Zvonimira – kao i njegova navodna kletva – popularni su motivi hrvatske povijesti te kao takvi ostaju aktualni sve do danas. To, dakako, ne treba čuditi s obzirom na to...