Što nas (ni)je naučila seksualna revolucija?

Dvadeseto stoljeće učestalo se naziva stoljećem seksa i općenito se smatra vremenom značajne liberalizacije seksualnih navika ili običaja te stavova o seksualnosti. Stoljeće je obilježila veća dostupnost kontracepcije, konačno se prihvatio predbračni seks, glorificirao...
preuzeto s blog.rrc.co.uk

Pogrešne procjene i greške prošlosti – Sve što smo uspjeli zeznuti u posljednjih par...

Povijest kao znanost i kao dio popularne kulture najčešće se proučava u kontekstu neprestanog napretka ljudske vrste. Brojni radovi i ekranizacije bave se hrabrim odlukama i prevladanim izazovima koji su doveli do boljeg i...

Nietzscheanska i Jungova misao u sferi nacističke ideologije i okultizma

Uvod Filozofske ideje Friedricha Nietzschea imale su dubok utjecaj na modernu misao, utječući na različite aspekte filozofije, psihologije i politike. Njegov koncept "nadčovjeka" ili „Übermenscha“ i kritika tradicionalnog morala doveli su u pitanje prevladavajuće norme...

Božje Kraljevstvo na zemlji: Vizualna i oratorska kršćanska propaganda

Iako propaganda u današnjem smislu nije postojala u srednjem vijeku, i vjerske i svjetovne institucije koristile su razne oblike uvjeravanja za postizanje željenih ciljeva. Katolička Crkva je tijekom srednjeg vijeka koristila tri međusobno nadopunjujuća...

“Hrana na prapovijesni način” – radionica eksperimentalne arheologije – Borovik 2019.

Treću godinu za redom, TI experimental archaeology i udruga za popularizaciju arheologije ZipArh organiziraju radionicu eksperimentalne arheologije pod ovogodišnjim nazivom "Hrana na prapovijesni način / Food on Prehistoric Way".  Radionica će se održati 8.-11. kolovoza 2019. u kampu Borovik, kod jezera Borovik u blizini Đakova. Kao što kažu, tema ovogodišnje radionice je hrana, tj. što je sve čovjek morao proći da bi dobio obrok krajnje neophodan za preživljavanje u uvjetima koji mu je priroda pružila. Sudionicima radionice preodočit će se načini nabavljanja, kuhanja i pečenja hrane tijekom mezolitika i neolitika. 

ŽENKA FRANGEŠ: Jasan pogled, točni sud, žilava ustrajnost i vjera u sebe

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

„Otac bijelog Zagreb grada“ Adolf pl. Mošinski: Gradonačelnik za čijeg se mandata mijenjao izgled...

Mošinski se na mjestu gradonačelnika zadržao čak 12 godina (3 mandata) što je do tada bio rekord. Za mandata Mošinskog uređena je Zelena potkova, Zagreb dobiva uspinjaču, asfaltirane su gradske ulice, uveden je konjski...