HAPPY BLOOMSDAY: Sto godina od objavljivanja Uliksa
Već je više od sto godina prošlo otkad je, na Joyceov četrdeseti rođendan, 2. 2. 1922. u Parizu prvi puta u cijelosti objavljen Uliks. Budući da je poznat po svojoj kompleksnosti, Joyceov roman često...
Krajiško junaštvo – izazovi shvaćanja koncepta junaštva na hrvatskom pograničju
Suživot muslimana i kršćana uzduž granice Osmanskoga Carstva s Mletačkom Republikom i Habsburškom Monarhijom ostavio je dugoročne utjecaje na hrvatski (ali i širi) prostor. Višestoljetna koegzistencija rezultirala je razvojem posebnoga sustava vrijednosti i kulture...
DJECA ILI MALI LJUDI? – Percepcija djetinjstva u srednjovjekovnom kontekstu
U diskursu ljubitelja, pa često i dobrih poznavatelja povijesti, često je prisutno stajalište kako u prošlosti nije postojalo djetinjstvo. U najmanju ruku ne u današnjem kontekstu posebnog životnog razdoblja koje se u bitnome razlikuje...
Vrijeme frakcija: Hrvatska seljačka stranka u NDH i socijalističkoj Jugoslaviji
Hrvatska seljačka stranka (HSS) u međuratnom je razdoblju igrala istaknutu ulogu u hrvatskom, tj. jugoslavenskom političkom životu, ali nakon Drugoga svjetskog rata ona više nije bila vodeća hrvatska stranka. U novoj državi (socijalističkoj Jugoslaviji)...
PAVAO RITTER VITEZOVIĆ: začetnik hrvatske nacionalne ideologije
Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.
JEZIK SMRTI: Težak strah i duhovna zaštita u vrijeme kuge
Gomile leševa, pijani i zaraženi luđaci koji grle trudnice te nečovječni roditelji koji izbacuju svou djecu na ulicu samo su neki od prizora koji se nalaze u brojnim književnim pa i likovnim djelima. Što je to jezik kuge, kako je zajedno sa samom bolešću utjecao na potragu za duhovnom zaštitom i kako je naposljetku došlo do restrikcija u prakticiranju te iste duhovne zaštite, aktualna je priča koju sam pokušala sažeti u idućih par redaka.
Briše li bolest čovjeka? ANTE VRANKOVIĆ o ‘Jedno lice Parkinsonove bolesti’ Marine Baričević i...
U najnovijem, trećem dijelu, kojeg Marina Baričević potpisuje u suautorstvu s dr. med. Sandrom Morović, autorica se pozabavila onim što svakog čovjeka osobito otjeskobljuje i plaši, a to je iskustvo (u njenom slučaju Parkinsonove) bolesti. Bolesti u kojoj čovjek poput kakvog starog akvarela blijedi, gubi „pigment“ - svoju bit, pa se i sama autorica pita: „Briše li bolest čovjeka?“