Poganski korijeni koncepta kršćanskog mučeništva?

Židovi ili Rimljani? Premda se spremnost ranih kršćana na podnošenje mučeničke smrti, tumačene kao čina ultimativnog svjedočenja vlastite vjere, u očima poganskih suvremenika činila ludom, njezina je snaga opstala sve do Konstantinovog obrata. Do tog...

Što je novo u ranomodernoj povijesti Habsburške monarhije? 6. znanstveni kolokvij na Filozofskom fakultetu

Koji su pristupi istraživanju žena i rodnih uloga u ranomodernoj povijesti i kako tome pomaže istraživanje tekstualnih praksi? Kako se Habsburška Monarhija uklapa u istraživanje atlantskoga svijeta? Kako globalnu povijest utkati u lokalne studije...

Stalna opasnost: Petstogodišnja borba protiv kuge

Vrućica, slabost, glavobolja, otečeni jezik, žeđ, drhtavica, povraćanje, otečeni limfni čvorovi i krvavi kašalj samo su neki od učestalih simptoma koji su se javljali kod oboljelih od bubonske kuge. Epidemija bubonske kuge obično je zahvaćala stanovništvo u uvjetima gladi, siromaštva, prenapučenosti i loših higijenskih prilika, a kod 60% oboljelih bila je - smrtonosna. 

U oluji čelika: ljudske sudbine u vremenu i nakon Prvoga svjetskoga rata

Bojišnica postaje dom Njemački pisac Wilhelm Lamszus 1912. godine napisao je roman Das Menschenschlachthaus (Ljudska klaonica) kojim je predvidio sve užase rata koji su uslijedili samo dvije godine nakon objavljivanja. Više od stotinu godina kasnije,...

Američka useljenička politika i društvo tijekom 19. stoljeća

Sjedinjene Američke Države u 19. stoljeću: geopolitika i društvo Američka neovisnost izborena je 1776., kada su se američki doseljenici („prvi građani“) ili settlers oslobodili vlasti Britanskoga Carstva. Bio je to početak procesa stvaranja američke nacije...

Osvrt na seriju “Rise of Empires: Ottoman”

Rise of Empires: Ottoman je Netflixova serija koja je započela s prikazivanjem 2020. godine. Tema serije je pad Carigrada 1453. godine, a sam sadržaj izuzev bitke prikazuje i retrospekciju u povijest, ponajviše osmansku. Prema...

Zašto je Matija Gubec bio smaknut na toliko nemilosrdan i atipičan način?

Dok su se znameniti muževi nacionalne povijesti poput kralja Tomislava, bana Jelačića, Nikole Šubića Sigetskog, Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, izmjenjivali na prijestolju kulturalnog pamćenja paralelno sa smijenama političkih i kulturnih režima, jedan od njih zadržavao se na vrhu hijerarhije i uglavnom je preživljavao sve režime.