Ovih dana na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa objavljen je, netom iz tiska izašli, novi 17. broj časopisa Pro tempore za 2022. godinu. Tijekom akademske godine 2021./2022. uredništvo časopisa, predvođeno autorom ovih redaka kao glavnim urednikom, iščitavalo je i komentiralo raznolike tekstove. Nakon prihvaćanja radova od strane uredništva, uslijedile su recenzije, lektoriranja, grafička obrada te na koncu postavljanje na Hrčak. Očekuje nas još i službeno predstavljanje na Filozofskom fakultetu.

Pro tempore – tko smo i čime se bavimo?

Možda ste već čuli za časopis studenata povijesti s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izlazi od 2004. godine, a objavljuje znanstvene, stručne i pregledne radove te eseje, prikaze, kritike, intervjue i razne druge priloge iz područja povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti i drugih srodnih disciplina. Jedna je od glavnih svrha časopisa ponuditi studentima platformu za objavljivanje vlastitih raznovrsnih radova te tako poticati studentsku istraživačku aktivnost i njihov znanstveni razvoj. Potonje shvatite kao poziv!

Web stranica časopisa Pro tempore sa svim informacijama

Povcast.hr i Pro tempore – ukrštene staze

Za ovaj portal piše i s njim surađuje dobar dio ekipe okupljene, nekada i sada, oko časopisa Pro tempore. To su, dragi mi prethodnici, Saša Vuković (glavni urednik 15. broja), Filip Šimunjak (glavni urednik 16. broja) te jednako dragi nasljednik Marko Zidarić, glavni urednik 18. broja časopisa Pro tempore. Za Povcast pišu i nekadašnji članovi uredništva Karlo Rukavina te odnedavno Ivan Buljević. (Kratki poziv: Žene iz uredništva, priključite se Povcastu!)

17. broj: na pragu punoljetstva

Iako je u prošlom (16.) broju za 2021. godinu, zbog okolnosti pandemije, odabrana slobodna tema, uredništvo se vratilo modelu zadane teme broja. Zašto Civilizacijski i kulturni susreti? Ideja je nastala spontano, uredništvo mi ju je nešto modificiralo i krenuli smo u raspisivanje natječaja za radove.

Civilizacijski i kulturni susreti

Fenomen civilizacijskih i kulturnih susreta obilježio je sva povijesna razdoblja, a na različite načine obilježava i našu suvremenost. Susret podrazumijeva procese razmjene između različitih kulturnih entiteta. Granice preko kojih se događa nisu linije razgraničenja, već mjesto interakcije. Kao možda najbolji primjer za razumijevanje ovog fenomena može poslužiti južnoslavenski prostor kao sjecište mediteranskog i germanskog civilizacijskog modela. Kao i unutar bilo koje druge kontaktne zone, raznolike kulturne entitete obilježili su inkluzija i ekskluzija, propusnost i nepropusnost, prihvaćanje i otpor, prožimanje i odbacivanje, pri čemu dolazi do stvaranja individualnog i kolektivnog sebstva, a na što u prvom redu utječu raspodjela i konstelacije moći.

Prohladno jutro 11. travnja 2022. i studentski skup

Naslovnica knjižice sažetaka sa skupa Civilizacijski i kulturni susreti (PDF na poveznici)

Neko je vrijeme u uredništvu Pro tempore lagano tinjala, ali i sazrijevala ideja, da uredništvo organizira studentski znanstveni ili znanstveno-stručni skup. Čekalo se da se otarasimo COVID-a. Organizacija skupa započela je u studenom 2021. godine (Tada sam poslao simboličnih četiri stotine mailova – uglavnom pozivnica i apela nastavnicima i studentima povijesti i srodnih disciplina diljem zemlje). Tema skupa: Civilizacijski i kulturni susreti. Prijavilo se petnaest izlagača, redom studenata preddiplomskog, diplomskog i postdiplomskog studija povijesti. Zatim, mladi arheolozi, filozofi, lingvisti, filolozi, muzikologinja doktorandica iz Hamburga itd.

Prva sesija izlaganja

Skup je otvorila tadašnja pročelnica Odsjeka za povijest doc. dr. sc. Zvjezdana Sikirić-Assouline. U uvodnom govoru okupljenima u Vijećnici Filozofskog fakulteta poručila je kako je ovo prvi skup nakon ukinuća epidemioloških mjera. U publici studenti i nastavnici, u rukama drže tiskane knjižice sažetaka. Slijede izlaganja, komentari, kritike… (Profesorica Zrinka Blažević nakon prve sesije drži nezaboravan monolog četrdesetak minuta). Skup je s pauzama trajao od 10 do 17.30 sati. Tko je preživio i govori, istinu zbori.

Nakon godinu dana rada – “simboličnih” 560 stranica 17. broja

Manji dio sadržaja 17. broja

Osmero izlagača sa skupa u travnju 2022. poslalo je preuređene tekstove za objavu. Našlo se i još nekoliko diplomskih radova te drugi zaprimljeni članci. U četiri tematske cjeline Susreti, sukobi i prožimanja: globalna perspektiva, Susreti, sukobi i prožimanja: hrvatski povijesni prostor, Identiteti i alteriteti: historijsko-imagološke teme i Pod barjakom zvijezde i polumjeseca: ottomanica objavljeno je petnaest članaka te četiri prijevoda, od kojih su dva nastala za nastavne potrebe Odsjeka za povijest.

Kako je ranije rečeno, fenomen civilizacijskih i kulturnih susreta obilježio je sva povijesna razdoblja pa je u 17. broju moguće pronaći radove od stare povijesti do suvremene povijesti koji tematiziraju u više-manje podjednakoj mjeri hrvatsku i globalnu povijest. U člancima je stavljen naglasak na propitivanje civilizacijskih i kulturnih prožimanja i odbacivanja, zatim na istraživanje kulturnih transfera, doživljaj Drugog i stvaranje slike o njemu, te posljedično na kontaktne zone kao prostor razgraničenja, ali i susreta raznolikih kulturnih entiteta.

Prijevode, pregledne i stručne radove te eseje prati pet prikaza novijih knjiga, sedam nekrologa i obituarija te šest intervjua, a 17. broj sveukupno broji 562 stranice. Uredništvo je zaprimilo i pročitalo skoro duplo više od ovog konačnog broja. Tko su oni koji su čitali, ispravljali i komentirali? Uz mene, to su moj zamjenik Ivan Ćorić, tajnik Petar Bešlić, Ivana Đordić, Stanka Mujo, Filip Šimunjak i Marko Zidarić te urednici pripravnici Tomislav Bilić, Marija Bišćan, Ivan Mudrovčić i Tijana Vokal, koja je (urbi et orbi!) izabrana za glavnu urednicu 19. broja našeg časopisa. Pregledne i stručne radove zatim je čitalo dvanaest recenzenata, a na koncu je svih četrdeset priloga pročitalo dvanaest lektora.

Izdavač časopisa je Odsjek za povijest. Grafička obrada obavljena je u FF press-u, a časopis je tiskao SM Studio moderna d.o.o.

Dakako, sve ovo ne bi bilo moguće bez podrške – administrativne, financijske, stručne, tehničke – Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta, a napose profesorice Zrinke Blažević i profesora Filipa Šimetina Šegvića.

Pro tempore – pro historia

Impresum

Kao što ste mogli čuti, ali i pročitati na ovom portalu, s organizacijom studentskog skupa temom istovjetnom tekućem broju časopisa nastavili smo i ove godine. Istina, s nešto slabijim odazivom nego lani.

Trudimo se, starije generacije studenata odlaze, mlađe dolaze, a Pro tempore dolazeći u različite susrete mijenja svoje naličje, ideje i smjerove, ali već skoro dvadeset ljeta nastoji biti pro historia. Tako smo se i mi trudili, a vi procijenite čitajući! Iako je plod studentskih ruku, u 17. broju nalaze se ozbiljne i zanimljive stvari. Ako vam pak nisu dovoljno ozbiljne, što da onda kažem osim stav’te pamet na komediju! U svakom slučaju, uredništvo će na zasluženi odmor… Naravno ne predug, produkcija ne smije patiti.

Na koncu, sve ću vas pozvati, dragi čitatelji, na predstavljanje 17. broja časopisa Pro tempore koje će se uskoro održati na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a o tome ću vas, kao i inače, pravovremeno obavijestiti 😊.

 

Preporuke za čitanje:

Pro tempore 17 (2022).

Mrnarević, Ivan. „17. broj – rezultat studentskog skupa Civilizacijski i kulturni susreti.“ Pro tempore 17 (2022): 7-11.

Zidarić, Marko. „Izvještaj sa studentskog znanstvenog skupa Civilizacijski i kulturni susreti, Zagreb, 11. travnja 2022.“ Pro tempore 17 (2022): 443-447.