Studija slučaja (case study) metodološka je strategija koja podrazumijeva odbacivanje kvantitativnog načina razmišljanja koji teži statističkoj generalizaciji te prelazak na kvalitativni način razmišljanja drugačijeg u polazištu i razvoju ideje istraživanja.
U takvim se kvalitativnim istraživanjima refleksivno promišlja o društvenim fenomenima koji se istražuju na različite, (ne)strukturirane, kreativne i fleksibilne načine. Iako ne postoji jedinstvena i jednoznačna definicija što studiju slučaja čini specifičnom u odnosu na druge istraživačke strategije, studija slučaja zanimljiva je, ali i složena strategija u društvenim znanostima.
Što je studija slučaja?
Istraživač sam odabire „slučaj“ koji odgovara njegovom trenutačnom fokusu i kriterijima istraživanja zbog čega studija slučaja nije metodološki izbor, već izbor onoga što se istražuje (slučaja). Uzorak studije slučaja je namjeran uz naglasak na dubokom razumijevanju specifičnosti pojedinih slučajeva, ali intenzivno, produbljeno i u realnom kontekstu.
U monografiji Kvalitativna studija slučaja: od ideje do realizacije autorice definiraju što je studija slučaja tumačeći obilježja kvalitativne studije koja se ne može smatrati samo metodom prikupljanja podataka. Definiciji slučaja pristupaju u terminima objekta i subjekta te pojašnjavaju svrhu upotrebe različitih metoda istraživanja.
Studija slučaja u okvirima znanstvene discipline dragocjena je strategija kada postoji obilje podataka, a malo teorije. U nedostatku zajedničkog teorijskog modela, studije slučaja postaju građevni blokovi iz kojih se konstruira razumijevanje određene problematike u nekoj disciplini.
No, što je s upotrebom u nastavi?
Studija slučaja u nastavi
Američke poslovne škole 1950-ih godina počinju koristiti strategiju slučaja s ciljem što većeg približavanja nastave poslovnoj praksi, nakon čega se širi i u ostale dijelove svijeta. Korištenje strategije slučaja u nastavi pomiče fokus od akumulacije znanja na stjecanje sposobnosti rješavanje problema. Cilj tako nije samo učenik koji ZNA, već učenik koji MOŽE specificirati problem i ponuditi njegovo razumijevanje.
Za razliku od prirodoslovnih disciplina koje mogu utvrditi stroge zakonitosti među varijablama te se u nastavi na predavanjima iznose opća načela koja se kasnije konkretiziraju u primjerima na vježbama, u humanističkim i društvenim disciplinama povezanost znanstvenih varijabli je mnogostruka, promjenjiva i nisko korelirana. Upravo zato korištenje studije slučaja, koja istražuje i promišlja o problemima više nego o općim načelima, može ponuditi nove strategije učenja i poučavanja u nastavi povijesti. Prema M. Biličiću, „neovisno o tome je li problem definiran ili ga tek treba ustanoviti, bit nastavne metode slučaja je da se problem rješava kroz uzajamnu suradnju studenata (učenika) i nastavnika.“
Primjeri iz prakse
Studija slučaja u nastavi može se koristiti kao jedna od izbornih tema unutar kurikuluma Povijesti. Nastavnik obrađuje temu (slučaj) iz, primjerice, lokalne povijesti i učenicima prikazuje specifičnosti pojedinih povijesnih događaja ili procesa koje potom može uklopiti u širi povijesni kontekst (ne)obrađenih nastavnih sadržaja. Drugi je način da učenici samostalno provode samostalne studije slučaja kao oblik manjeg istraživačkog rada. Potonji provodim kontinuirano u četvrtom razredu srednje škole kada učenici već vješto barataju povjesničarskim vještinama i dobro su upoznati s procedurom istraživačkoga rada.
Zbog nastavnog opterećenja i opsežnog propisanog gradiva 4. razreda SŠ, ali i posebnog interesa koji učenici pokazuju za povijest 20. i 21. stoljeća, strategija studije slučaja pokazala mi se kao prilično brza, konkretna i učenicima motivirajuća strategija kojom uspješno vrednujem različite razine učeničkih postignuća.
Kolekcije izvora
Historiana.eu je online obrazovni multimedijski alat koji učenicima nudi multiperspektivne i komparativne povijesne izvore kao dopunu udžbenicima nacionalne povijesti. Historiana.eu nudi okvir za usporedbu i suprotstavljanje utjecaja i odgovora europskih naroda na niz različitih događaja koji su oblikovali svijet te na taj način potiče stjecanje novih povijesnih znanja, razvoj kritičkog mišljenja i digitalnih kompetencija mladih generacija. Osim razrađenih scenarija poučavanja i e-lekcija, posebno su vrijedne upravo kolekcije povijesnih izvora (Source collections) koje nude pregršt tema za upotrebu u nastavi. Unutar pojedine teme nudi se više desetaka primjera pojedinačno opisanih i kontekstualiziranih primjera (uglavnom slikovnih) povijesnih izvora.
Za nacionalnu povijest prve polovice 20. st. učenicima ponudim odabrane materijale iz kolekcije multiperspektivnih radionica koje su rezultat projektne suradnje udruga nastavnika povijesti iz zemalja šire regije, pod pokroviteljstvom EuroClio.
Provedba studije slučaja u nastavi
Učenicima predložim više tema prema spomenutim kolekcijama izvora koje odgovaraju godišnjem predmetnom kurikulumu. Nakon toga, učenici dobivaju upute za pripremu i izradu svoje studije slučaja. Na početku trebaju pažljivo pregledati ponuđene materijale (kolekcije izvora) i samostalno postaviti tri istraživačka pitanja na koja će ponuditi svoje odgovore. Ovaj korak smatram posebno važnim jer se na taj način učenike potiče na samostalno povezivanje i traženje zajedničkih veza unutar teme.
Učenici moraju definirati cilj istraživanja te promišljati izvan okvira redovne nastave u kojoj najčešće dobiju selektirane izvore koji ih vode k očekivanim zaključcima. Nakon što odaberu istraživačka pitanja, korištenjem sekundarne literature svoju studiju slučaja stavljaju u širi povijesni kontekst. Potom, analizom selektiranih izvora iz cjelokupne kolekcije argumentiraju teze, nude svoje zaključke i pretpostavljaju pitanja za diskusiju. Učenici izrađuju pisani rad opsega oko jedne stranice, a rad prezentiraju usmeno uz prikaz odabranih izvora. Nakon učeničke prezentacije otvaraju se pitanja za diskusiju u razredu.
Primjeri učeničkih radova
Kulturna baština_spomenici koji predstavljaju kontroverznu povijest_2021
Ekonomske prilike u Kraljevstvu SHS_2021
Nacionalne personifikacije u propagandi i satiri_2021
Slikarstvo i svakodnevica_2021
Obrazovanje u Kraljevstvu SHS_2020
Zaključak
Provedbom ovakvih manjih istraživačkih studija slučaja, učenici uvježbavaju različite povjesničarske vještine: postavljaju pitanja o izvorima, razmatraju kontekst, sagledavaju događaje iz različitih perspektiva, preispituju gledišta i zaključke te oblikuju mišljenja na utemeljenim pretpostavkama. Naravno, uvježbavaju vještinu pisanja koja, osim na nastavi hrvatskoga jezika, često biva zanemarenom.
Odabrane studije slučaja mogu se sadržajno uklopiti u predviđene obvezne nastavne sadržaje zbog čega nastavnik može kontinuirano tijekom godine poticati učenički interes i motivaciju za različite teme te kvalitetno provesti vrednovanje proceduralnog znanja. Naravno, postoje i druge mogućnosti provedbe studije slučaja u nastavi bazirane, primjerice, na pisanim povijesnim izvorima ili u suradnji s lokalnim muzejskim ili arhivskim institucijama. Ali o tome nekom drugom prilikom…
