Istraživački članak o interesu učenika za teme u nastavi povijesti
Prema stručnoj literaturi (Trškan, 2006; Marinac, 2019; Hajdarović i ostali, 2021), učenik postiže najbolji uspjeh te u najvećoj mjeri savladava kompetencije koje ga pripremaju za život, kada je motiviran. Pritom je vrlo važno napomenuti da je od dviju vrsta motivacija, ekstrinzične i intrinzične, potonja daleko bolje pogonsko gorivo. Učenik kojeg potiče ekstrinzična motivacija želi ostvariti što bolji školski uspjeh, i to je uglavnom to. S druge strane, intrinzičnu motivaciju potiče prirodna znatiželja i samostalni interes za sadržaj učenja. Ovdje je riječ o interesu koji nije vezan uz rad učitelja, nego je nešto što učenici donesu od kuće. Mogli bismo reći, u slučaju već razvijenog interesa za temu, unaprijed je određeno pola posla. Naravno, budući da govorimo o povijesti, tu se mogu kriti i razne zamke, ali to nije pitanje ovog članka.
Metodika istraživanja
U svojom dosadašnjem radu primijetila sam da je ranije spomenut samostalni interes učenika u nastavi povijesti, neovisno o izmjeni generacija, uz naravno iznimke u svakom razredu, uglavnom isti. Nema školske godine da me netko od petaša ne upita: „A kada ćemo učiti o Hitleru i Drugom svjetskom ratu?“ Potaknuta time, provela sam istraživanje u srpnju 2022. godine anonimnim upitnikom na privatnoj Facebook grupi NASTAVA POVIJESTI OŠ/SŠ koja broji nešto više od 1000 članova. U istraživanju je sudjelovalo 38 učitelja i nastavnika povijesti zaposlenih u osnovnim školama, gimnazijama te srednjim strukovnim školama. Ispitanici su različitih spolova (odnos žena i muškaraca otprilike 2:1) te variraju od početnika do onih s više od dvadeset godina iskustva. Smatram da su navedeni statistički podaci važni jer smanjuju mogućnost izjašnjavanja potaknutu osobnom motivacijom i/ili interesom ili sustavom u kojem su završili fakultet (SFRJ/Republika Hrvatska).
Najveći interes za ratove 20. stoljeća
Prema mišljenju ispitanika daleko najveći interes učenika vezan je za ratove 20. stoljeća: Prvi i Drugi svjetski rat, Domovinski rat i Hladni rat. Zanimljivo je što su se teme vezane uz Drugi svjetski rat na području današnje Hrvatske, koje su u javnom diskursu i dalje nezaobilazne, našle u sredini ljestvice interesa učenika. To mjesto su ustaše, četnici i partizani zauzeli statističkim preračunavanjem, međutim pojedinačno gledano, riječ je o temi koja jedina od ponuđenih iznimno varira od ispitanika do ispitanika, te zauzima sve pozicije od prvog do zadnjeg mjesta na ljestvici interesa. Zanimljivo bi bilo vidjeti što je razlog tome, radi li se možda o regionalnim razlikama ili je riječ o nečem drugom.
Na vrlo visokom mjestu interesa našla se mitologija, s tim da je naznačeno kako je
riječ o sadržajima koji obuhvaćaju različite kulture i povijesna razdoblja. Kao primjeri, u upitniku bila su ponuđena grčka, rimska i slavenska mitologija. U gornjoj polovici ljestvice tema koje zanimaju učenike nalaze se i primjeri krvoprolića, kao što su srednjovjekovna mučenja ili vladavina terora tijekom Francuske revolucije, te ratovi vođeni prije dvadesetog stoljeća.
Donji dio ljestvice interesa definitivno su zauzele teme razvoja društva (društvene piramide, prava žena i potlačenih skupina i sl.), znanosti i tehnologije (renesansni izumi, industrijske revolucije i sl.), ekonomske povijesti (razvoj gospodarstva, razmjena proizvoda među civilizacijama i sl.) te kulturne povijesti (književnost, umjetnost, arhitektura i sl.).
Nešto smo čuli, ali ništa ne znamo
Teme, procesi, povijesne ličnosti i događaji vezani uz ratove 20. stoljeća učenike intrigiraju jer su o njima čuli, međutim, rijetki raspolažu konkretnim informacijama, a gotovo nitko višeslojnim uvidom. Visoko na listi interesa je Hitler za kojega je gotovo svaki učenik čuo, a pojedini vole navoditi razne kontroverzne teorije o njemu, no kada im se objasni da one uglavnom nisu potkrepljene povijesnim dokazima, često su razočarani. Također se u gotovo svakom razredu nađe učenik koji će ispričati neukusni vic o Holokaustu da pokaže koliko je kul po adolescentskim mjerilima, međutim, suočeni s tragičnim slikama i svjedočenjima koji obilježavaju taj neprikosnoveni zločin, uglavnom se rastuže. Kao posljedicu lošeg raspoloženja mnogi gube interes, što su neki od ispitanika naveli u komentaru.
Naizgled se može činiti da pozicija mitologije, na visokom trećem mjestu, odudara od ostalih ratnih tema. Međutim, riječ je o sadržaju koji je poprilično populariziran kroz filmsku industriju, crtane filmove, kompjuterske igrice itd., a u konačnici sadržava također dosta primjera sukoba i nasilja, kao i ostale teme, koje prema provedenom istraživanju, pobuđuju interes učenika.
Kako miroljubive teme učiniti zanimljivima
Budući da teme vezane uz razvoj društva, znanosti i tehnologije te ekonomske i
kulturne povijesti na prvi pogled obuhvaćaju četiri od pet postojećih domena važećeg kurikuluma (Društvo, Znanost i tehnologija, Ekonomija, Filozofsko-religijsko-kulturno područje), mogli bismo zaključiti da se učitelji i nastavnici nalaze u problemu, međutim to ne mora biti tako. Iščitavajući kurikulum i pripremajući se za nastavu učitelj mora uzeti u obzir da je onaj dio koji ne piše, u najmanju ruku jednako važan za kvalitetnu nastavu, kao i onaj koji je propisan. Aludiram na slobodu koja je pružena učiteljima i nastavnicima u izboru dodatnih tema kao i samostalnost u kreiranju nastave za obradu obaveznih sadržaja i ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.
Proučavanje i poučavanje rata kompleksna je platforma, koja omogućuje vrlo široku paletu tema koje se mogu obraditi. Vjerujem da je većina suvremenih učitelja nadišla praksu da se rat obrađuje tek kao nabrajanje suprotstavljenih strana, godina i bitaka. Uzmemo li u obzir istraživanja prema kojima je od 3500 godina poznate ljudske povijesti mir trajao oko dvjesto godina, možemo zaključiti da je rat, koliko nam god to omraženo bilo prihvatiti, svojevrsna manifestacija ljudskog društva. Gledajući kroz tu prizmu, kroz rat možemo proučavati sve njegove odrednice, pa tako i društvo, ekonomiju, znanost, tehnologiju, religiju i kulturu. Svaki rat nastaje pod utjecajem specifičnog spleta različitih povijesnih, političkih, vojnih, gospodarskih, geopolitičkih i drugih okolnosti koje su uvijek drukčije, pa tako i govorimo o različitim ratovima u drugom prostoru i vremenu kojima je u njihovu izučavanju potrebno prići uvijek na nov način.
„Ako želiš mir, pripremaj se za rat.“
Trenutni rat u Ukrajini mnogima je u Europi došao kao svojevrstan šok, budući da
smo se vrlo brzo uljuljkali u lažnu sigurnost i uvjerenje da smo dosegli civilizacijsku točku u kojoj smo nadvladali nasilne sukobe. Društvo koje živi u tom uvjerenju izloženo je mogućim mnogo tragičnijim posljedicama od onog koje se za isti priprema. Jedan od načina na koji se možemo pripremati je nastava povijesti koja prošle ratove proučava uzimajući u obzir sve njihove slojeve i različite perspektive sukobljenih strana. Završimo poznatom latinskom poslovicom: „Ako želiš mir, pripremaj se za rat.“ (Si vis pacem, para bellum.)
Literatura:
Hajdarović, M.; Glučina M.; Turk-Presečki, V. “Metodički paket za poučavanje povijesti” (2021): 85-86.
Trškan, D. “Motivacijske tehnike u nastavi”, Povijest u nastavi, vol. IV, br. 7 (1), (2006): 19-28.
