“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Michaël Borremans kroz djela: Kunsthistorisches Museum

Kunsthistorisches Museum Wien nedavno je objavio razgovor kustosa Jaspera Sharpa s belgijskim umjetnikom Michaëlom Borremansom (1963.). U razgovoru kustos Sharp i Borremans prolaze kroz umjetničke klasike ili djela iz Borremansovog opusa. Dotiču se Brueghela, Van Eycka, Caravaggia te tema kao što su ravnopravnost žena u (povijesti) umjetnosti, odnos prema tradiciji te najviše Borremansovog pristupa umjetničkom stvaranju.

Rimska propaganda: baština do Chucka Norrisa

Zamislite scenu. Dvoje-troje-petero Amerikanaca/partizana/Chuck Norris i drugih junaka ostaje zarobljeno u zgradi/šumi/planini/otoku. Preostala oprema nedostatna je. Municija slaba. Neprijatelji, Nijemci/Rusi/Japanci/ustaše/četnici približavaju se brojčano nadmoćni s tenkovima/avionima/neusporedivo boljom opremom. Međutim, evo obrata. Svojom hrabrošću/ustrajnošću/superiornošću ili jednostavno zato što se radi o glavnim junacima, nekolicina njih naposljetku uspijeva svladati brojčano nadmoćnije neprijatelje. Gledatelj odlazi iz kina/kauča posve zadivljen pobjednicima s kojima se sam poistovjećuje, tj. Našima. Kakvi smo mi junaci! Nema nam ravna

Dürerovi i Poussinovi bolesnički autoportreti i umjetnost kriznih vremena: Grafike iz British Museuma

Kuga, sifilis ili Parkinsonova bolest zabilježene su na poseban način oslabljenim ili utrnulim rukama umjetničkih majstora. Teško zamisliva patnja vidljiva je na grafikama Albrechta Dürera, Nicolasa Poussina i suvremenog britanskog umjetnika Michaela Landya koji su pogođeni nedaćama i oslabljenih djelatnih sposobnosti izvršavali ono što im je bilo prirođeno - kreativno umjetničko izražavanje.

Zaruke carice Sisi: neočekivan carev odabir i iskaz moći habsburške vladarske obitelji

O zarukama dvadesetitrogodišnjega cara i kralja Franje Josipa I. Habsburško-Lotarinškoga (Beč, 18. kolovoza 1830. – Beč, 21. studenoga 1916.) i petnaestogodišnje djevojke Elizabete Wittelsbaške (München, 24. prosinca 1837. – Ženeva, 10. rujna 1898.) pisali...

(Plemeniti) divljak: Rousseau vs. Sade

Počevši sa 17. stoljećem i figurama poput Thomasa Hobbesa i Johna Lockea, filozofe je zanimala sljedeća misao – jednom, kada nije bilo ni društvenih institucija ni civilizacijskih dostignuća, čovjek je živio u prirodnom stanju....

Concordia Apostolorum – spajanje rimske carske i kršćanske propagande

Ikonografski prikaz Concordia Augustorum bio je izraz rimske carske propagande još od drugog stoljeća. Prikaz jedinstva između dva cara koji se rukuju, tiskao se na novčanu jedinicu te raspačavao diljem Carstva. Isti izraz spojio se u četvrtom stoljeću, u razdoblju aproprijacije kršćanstva, s postojećim kultom svetih Apostola, koji se tada širio na istoku Carstva, te postao propagandom kako teodozijanske dinastije tako i crkvenog jedinstva.