Vlad III. i Nikola Modruški – Drakula očima hrvatskog humanista
Vlad III. Țepeș, poznatiji kao Drakula, danas je jedna od najpopularnijih rumunjskih povijesnih ličnosti. Iako su tome pridonijeli ponajprije istoimeni roman Brama Stokera, odnosno njegove mnogobrojne filmske adaptacije, znatan utjecaj na razvoj slike o...
Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?
Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to...
“Chroati Ex Machina” – jesu li Hrvati “došli” ili su “rođeni” u Dalmaciji?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
Misija Afganistan – korijeni neuspjeha
Prošli i suvremeni kontekst
Unatoč tome što je američko povlačenje iz Afganistana najavljeno godinama ranije, događaji u kolovozu 2021. godine ipak su iznenadili svjetsku javnost; posebice šokantnom učinila se brzina talibanskog zauzimanja gotovo čitavog teritorija...
Granica ili granice? Pitanje granica u ranom srednjem vijeku
Early medieval bondaries in Dalmatia/Croatia (8th-11th centuries) naziv je članka kojeg je Neven Budak napisao za časopis “Castellum, civitas, urbs” koji se bavi važnim centrima i elitom u srednjoistočnoj Europi. Autor se u tekstu...
Je li u konačnici Rim pokorio ‘barbare’, a ne ‘barbari’ Rim? – “Druga strana”
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
Božji mir i Božje primirje – pokušaji stabilizacije srednjovjekovnog društva
Povijesni kontekst
Nakon propasti Karolinškoga Carstva, zapadna je Europa zapala u razdoblje feudalne anarhije, obilježeno dezintegracijom nekada jedinstvene države na međusobno sukobljene veleposjede feudalnih moćnika. Rasulo feudalne anarhije nije zaobišlo ni Crkvu, koja je istovremeno,...