Medieval Murder Maps: interaktivne karte ubojstava u srednjem vijeku
Hladnokrvno ubojstvo oxfordskog studenta izvršila su tri irska znanstvenika ubodima u glavu i grlo na ulicama Oxforda 1303. godine. Ovo je samo jedan od slučajeva ubojstava zabilježenih u spisima mrtvozornika, koji su potaknuli znanstvenike...
Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?
Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.
Kosovski Kulturkampf – Miloš Obilić ili Mirosh Kopiliq?
Aleksandar Pavlović: Imaginarni Albanac
Nakon niza etničkih tenzija koje su rezultirale najprije ratnim stanjem krajem 1990-ih, a potom i proglašenjem neovisnosti Kosova 2008. godine, kosovsko pitanje do danas ostaje točkom prijepora između Srba i Albanaca...
Kip kralja Tomislava u Zagrebu – spomenik četiri režima
Nepoželjni kralj
Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu osnovan je u Zagrebu, u kolovozu 1924. godine. Oblikovanje trga prvog hrvatskog kralja u glavnome gradu trebalo je simbolizirati dugo očekivano sjedinjenje Dalmacije sa sjevernom Hrvatskom koje...
HRT-ov serijal “NDH” i mogućnost argumentirane rasprave o Stepincu
Ujesen 2021. na Hrvatskoj radio-televiziji prikazano je 12 epizoda dokumentarnog serijala „NDH“ autora dr. Hrvoja Klasića i Miljenka Bukovčana te urednika Daria Špelića. On je izazvao veliki odjek u javnosti i prije samog prikazivanja....
Zašto janjad postade lavovima?
Tijekom 4. stoljeća kršćanstvo u Rimskom Carstvu doživjelo je dramatičan obrat, preobrazivši se iz vjere koju se na njegovom početku nastojalo uništiti u državnu religiju. U tom kontekstu dogodio se još jedan obrat –...
Ratna propaganda 1848. – “Rat za pravednu i poštenu stvar protiv čikošah i razbojnikah”
S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.