Na Sleme…! Entuzijastično prvo planinarsko društvo, piramida i bombardirani TV-toranj: Sljeme za živce, pluća...
Na Sleme, na Sleme, na Sleme….idemo na Sljeme! Pogled s prve piramide na Sljemenu možemo vidjeti i danas sa Sljemenskog tornja stradalog u bombardiranju grada Zagreba u rujnu 1991. godine. Njegova obnova započela je prošle godine, a toranj bi s najvišim restoranom u Hrvatskoj trebao postao nova turistička atrakcija.
„Iznimna božanska kušnja“ – rusko monaštvo u Prvom svjetskom ratu
Vjerske institucije u svjetskom sukobu
Kao sukob koji je navijestio razaranja totalnog rata dvadesetak godina kasnije, Prvi svjetski rat utjecao je na čitava zaraćena društva, uključujući i njihovu religijsku komponentu. U zapadnoj Europi takav je...
SANCTA ROMANITAS: Kako su mučenici ‘izgradili’ papinski Rim?
Prolazeći Rimom u 7. stoljeću, obrazovaniji hodočasnik mogao je, vođen prvim gradskim itinerarima i natpisima nad svetačkim grobovima, obići sve važnije sakralne objekte posvećene gradskim mučenicima, kako bi svoj put naposljetku završio molitvom nad...
Jeronim Stridonski ili kako je latinski postao jezikom Zapada
Euzebije Jeronim, tvorac čuvene Vulgate, nesumnjivo spada među najintrigantnije ličnosti kasne antike. U Crkvi je omiljen kao svetac i doctor maximus Svetoga pisma, odnosno jedan od četiri kasnoantička crkvena naučitelja, a na Istoku i...
Buntovnica Dragojla Jarnević: književnica, avanturistkinja i začetnica pedagogije
Svojim suvremenicima Dragojla Jarnević predstavljala je buntovnicu. Dok su njezine vršnjakinje odgajane u duhu da budu što bolje majke i supruge, ona je odlučila ostati neudana. Osim toga, bila je i avanturističkog duha – Dragojla Jarnević bila je prva žena koja se popela na Okić. Dragojlu Jarnević se iz današnje perspektive može promatrati kao književnicu, avanturistkinju te začetnicu pedagogije na prostorima hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije. Ona je jedna od tek dviju žena (uz groficu Sidoniju E. Rubido) koje su prikazane na poznatoj litografiji „Muževi ilirske dobe“.
Osmanski identitet – muslimani, Turci i(li) „Rimljani“?
Ušavši u europsku imaginaciju kao "civilizacijski drugi" paralelno sa svojim ulaskom na bojno polje, osmanski protivnici kroz dugo su razdoblje nazivani jednostavno Turcima, o čemu svjedoči i pozamašan korpus hrvatske humanističke književnosti. S druge...
Predrasuda kao presuda: europski Židovi i „krvna libela“ od antike do 20. stoljeća
Premda bi prikazivanje progonstava kao konstantnih bilo u suprotnosti s povijesnim izvorima potvrđenim razdobljima mirne koegzistencije, židovske zajednice u Europi kroz stoljeća prije svojega gotovo potpunog uništenja u Drugom svjetskom ratu suočavale su se...