Kosovski Kulturkampf – Miloš Obilić ili Mirosh Kopiliq?

Aleksandar Pavlović: Imaginarni Albanac Nakon niza etničkih tenzija koje su rezultirale najprije ratnim stanjem krajem 1990-ih, a potom i proglašenjem neovisnosti Kosova 2008. godine, kosovsko pitanje do danas ostaje točkom prijepora između Srba i Albanaca...

Kip kralja Tomislava u Zagrebu – spomenik četiri režima

Nepoželjni kralj Odbor za podizanje spomenika kralju Tomislavu osnovan je u Zagrebu, u kolovozu 1924. godine. Oblikovanje trga prvog hrvatskog kralja u glavnome gradu trebalo je simbolizirati dugo očekivano sjedinjenje Dalmacije sa sjevernom Hrvatskom koje...

HRT-ov serijal “NDH” i mogućnost argumentirane rasprave o Stepincu

Ujesen 2021. na Hrvatskoj radio-televiziji prikazano je 12 epizoda dokumentarnog serijala „NDH“ autora dr. Hrvoja Klasića i Miljenka Bukovčana te urednika Daria Špelića. On je izazvao veliki odjek u javnosti i prije samog prikazivanja....

Zašto janjad postade lavovima?

Tijekom 4. stoljeća kršćanstvo u Rimskom Carstvu doživjelo je dramatičan obrat, preobrazivši se iz vjere koju se na njegovom početku nastojalo uništiti u državnu religiju. U tom kontekstu dogodio se još jedan obrat –...

Ratna propaganda 1848. – “Rat za pravednu i poštenu stvar protiv čikošah i razbojnikah”

S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira  pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.

Epidemija kuge 1739. – potres kao znak, novac kao prijenosnik i zatvorene škole

Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.

Dugačka kosa Merovinga – kršćanska reinterpretacija poganskog simbola

Germanski Sakralkönigtum i Goosmanova teza Osim istaknutije uloge Klodviga, kao vladara za čijeg su kraljevanja Franci pokršteni, u općoj percepciji franačke prošlosti prevladava slika Merovinga kao dinastije koja je poslužila tek kao priprema za dolazak...