U novim Ilirskim novinama 2.0 pročitajte sve o preporodu naroda!
Zamislite da prelistavate digitalne novine iz 19. stoljeća i nailazite na ekskluzivni intervju s Ljudevitom Gajem, reportažu o narodnim preporoditeljima ili oštru kolumnu o utjecaju ilirskog pokreta na svakodnevicu. Što kad biste mogli vidjeti njihove Facebook statuse – ili bolje, Instagram storyje, jer preporoditelji su ipak bili mlada i ambiciozna generacija, zar ne?
Projekt „Ilirske novine 2.0” kao model p(r)oučavanja povijesti
Školski projekt „Ilirske novine 2.0”, osmišljen za treći razred gimnazije, omogućio je upravo to – rekonstrukciju povijesti kroz medije današnjice. Učenici su preuzeli uloge novinara, kolumnista i digitalnih urednika 19. stoljeća istražujući Hrvatski narodni preporod iz perspektive suvremenog medijskog izraza. Projekt nije samo rezultirao kreativnim radovima, već je omogućio razvoj kritičkoga mišljenja, istraživačkih vještina i timskog rada, uz minimalnu intervenciju nastavnika.
Kritičko mišljenje kroz povijesnu rekonstrukciju
Povijesna rekonstrukcija, naglašava Wineburg (2001), razvija sposobnost razumijevanja prošlih događaja iz njihovog izvornog konteksta. U digitalnom dobu, to je iznimno važno, jer informacijska (ne)pismenost postaje ozbiljan izazov. Korištenjem autentičnih izvora i suvremenih alata učenici ne samo da stječu znanja, nego i uče razlikovati činjenice od interpretacija. Ovakvi projekti odgovaraju i UNESCO-ovim smjernicama o obrazovanju budućnosti („Futures of Education”, 2022.) koje ističu da je budućnost obrazovanja u aktivnim metodama učenja koje povezuju povijesne teme s vještinama istraživanja, interpretacije i argumentacije.
Kako su nastale „Horvatinske novine”
Projekt je strukturiran tako da svaka grupa učenika obrađuje jednu temu iz razdoblja Hrvatskog narodnog preporoda. Unutar svake teme, učenici pojedinačno istražuju i osmišljavaju sadržaj u formi reportaža i kolumna, rasprava i objava s društvenih mreža ili interaktivnih zadataka. Tako su nastale revolucionarne vijesti, zamišljeni intervjui s Draškovićem i Mihanovićem, rasprave o jeziku, novotvorene budnice i klikbejt-naslovi, memeovi pa čak i poseban preporodni horoskop. Cjelokupni sadržaj objedinjen je u digitalne i tiskane „Horvatinske novine”, a prezentacija pred publikom dodatno je ojačala komunikacijske vještine učenika. Svaka je uloga u projektu – od glavnog urednika, grafičkog dizajnera do lektora – birana prema interesima i talentima učenika, a kreativna sloboda ključna je za uspjeh.
S ponosom predstavljamo Horvatinske novine – rad učenika 3.g razreda. Pozivamo vas da istražite novine, otkrijete skrivene poruke i sami se uvjerite u bogatstvo povijesnog sadržaja i kreativnosti učenika.
Mogu li i druge teme postati suvremene novine?
Naravno – pristup se može lako prenijeti i na druge povijesne cjeline. Učenici mogu rekonstruirati tajne šifre templara, pisati dnevnike rimskih senatora, izrađivati propagandne letke iz Prvog svjetskog rata ili uređivati sovjetske i američke novine iz razdoblja svemirske utrke. Svaka povijesna epizoda može postati inspiracija za novu generaciju mladih povjesničara i medijskih stvaratelja.
Zaključak: Povijest u rukama učenika
„Ilirske novine 2.0” dokazuju da nastava povijesti može biti dinamična, angažirana i suvremena. Povezivanjem prošlosti sa suvremenim komunikacijskim alatima, učenici ne samo da uče – oni stvaraju. Osim dinamičnih i inspirativnih sati rada s učenicima, nastavnici pritom dobivaju kvalitetan nastavni materijal za buduće generacije. Cijeli bloksat povijesti – od obrade i analize do diskusije i vrednovanja – pretočen je u novine koje izrađuju učenici za učenike.
Učenje od vršnjaka – neprocjenjivo!
Preporuke za čitanje:
„Horvatinske novine”, PŠVP, 2025.
Wineburg, S. (2001). Historical Thinking and Other Unnatural Acts: Charting the Future of Teaching the Past (Critical Perspectives on The Past). Philadelphia, PA: Temple University Press.
