Inquiry-based learning (IBL), Učenje putem istraživanja ili Istraživačko učenje pedagoški je pristup koji potiče učenike da aktivno istražuju, postavljaju pitanja, razmišljaju kritički i samostalno rješavaju probleme kako bi stekli dublje razumijevanje gradiva. Istraživačko učenje u nastavi Povijesti potiče učenike da istražuju i procjenjuju različite interpretacije prošlosti, konstruiraju vlastite prikaze ili evaluiraju postojeće. Osim toga, učenici oblikuju povijesno mišljenje, produbljuju razumijevanje prošlosti, poboljšava se pismenost te povećava angažman i motivacija.
Zvuči gotovo nemoguće, zar ne?
Da bi ovaj model (ili strategija poučavanja) bio uspješno primijenjen, bitno je definirati precizne ciljeve, koristiti pažljivo osmišljene zadatke (aktivnosti) i povratne informacije. No, najvažnije je ohrabriti i motivirati nastavnike.
Zašto nastavnici oklijevaju koristiti istraživačko učenje?
Istraživanja pokazuju da IBL još uvijek nije široko prihvaćen u većini učionica. Postoji nekoliko prepreka za istraživačko učenje na makro- i mikrorazini. Nedostatak podrške u udžbenicima i nastavnim materijalima ograničava nastavnike na prezentiranje povijesti kao fiksnog narativa. Vječna vremenska ograničenja i zahtjevi kurikuluma utječu na odluke nastavnika da za ovakve aktivnosti – nema vremena! Osim toga, prisutnost učenika s manjim interesom za nastavu, nižim sposobnostima te misao da moji učenici to neće moći, dodatno obeshrabruje nastavnike od provođenja istraživačkog učenja.
Kako potaknuti nastavnike na provedbu IBL-metode?
Inicijative za poticanje istraživačkog učenja putem obuke nastavnika te korištenje obrazovnih materijala koji podržavaju i adresiraju potrebe nastavnika ključne su za promjenu ustaljene prakse. Nastavnici trebaju materijale za podršku provedbe aktivnosti, ali važno je da uvijek samostalno ocijene i procijene njihovu učinkovitost i prilagode ih vlastitim potrebama učenika.
Koje su vještine učenicima potrebne da postanu Independent learners?
Neki učenici prirodno imaju sposobnost samostalnog učenja, dok drugi trebaju razviti nove vještine kako bi postali neovisni. Postoje i oni koji se bolje snalaze u tradicionalnom okruženju usmjerenom na nastavnika. Samostalno učenje zahtijeva niz vještina važnih za samostalno rješavanje problema te logičko zaključivanje:
- kognitivne vještine: razmišljanje, čitanje, učenje, pamćenje, zaključivanje i obraćanje pažnje
- metakognitivne vještine: strategije koje učenici primjenjuju za primjenu kognitivnih vještina
- afektivne vještine: odnose se na individualne interese, vrijednosti i stavove te pomažu u upravljanju osjećajima
I zato neka se nastavnici ne obeshrabre, vještine se ne stječu preko noći. No, potrebno ih je kontinuirano brusiti i usavršavati. I na koncu će svi učenici moći!
Aspekti poučavanja koje treba razmotriti pri odabiru aktivnosti
U praksi, IBL metoda može se koristiti kao zasebna dugotrajn(ij)a aktivnost (učenici samostalno ili u skupini provode vlastito istraživanje) ili kao zaseban koncept oblikovanja primjerice dva nastavna sata.
U oba slučaja, povijesno istraživanje započinje pitanjem ili tezom te se znanje konstruira kroz analizu primarnih i sekundarnih izvora, umjesto direktnog poučavanja tko, kako i kada. Ključne strategije uključuju pronalaženje ili odabir izvora, rekonstrukciju i kontekstualizaciju, razumijevanje uzročno-posljedičnih složenosti i prepoznavanje da su povijesni narativi interpretacije, a ne direktni odrazi prošlosti.
Preduvjeti za obradu povijesne teme kroz aktivnosti
U radu sa studentima nastavničkog smjera, prije osmišljavanja načina obrade nastavne jedinice, često ističem važnost postavljanja osnovnoga pitanja: “Što želite da vaši učenici nauče ili znaju?” Jasno definirana svrha ključna je za odabir odgovarajućih aktivnosti koje će poticati dublje razumijevanje povijesnih narativa. Aktivnosti treba promatrati kao dio šireg nastojanja da se učenicima omogući dublje uključivanje u temu i glavno istraživačko pitanje. Planiranje lekcija s ciljem povezivanja pojedinačnih dijelova s cjelokupnim povijesnim kontekstom ključno je za učenje. Fleksibilnost u predviđenom kurikulumu važna je za podržavanje samostalnog učenja, posebno u kasnijim godinama školovanja. Aktivnosti trebaju poticati učenike da razmišljaju o znanju i njegovoj primjeni te koristiti različite izvore. Učitelji trebaju povezivati nastavne teme s drugim izvorima i pojmovima te razmotriti njihovu ulogu u širem kontekstu istraživanja. Načini uključivanja učenika u aktivnosti ovise o individualnim razlikama učenika i skupina te ih je nužno prilagoditi kako bi se ostvarili željeni angažman i razumijevanje.
Primjeri IBL poučavanja u nastavi Povijesti
-
CIJENA ZANATA, VEĆA JE OD ZLATA – učenička povijesna izložba
Izložbe i muzeji imaju ključnu ulogu u učenju, angažmanu i očuvanju kulturnog nasljeđa. Ove institucije djeluju kao agenti za prijenos, transformaciju i prijem znanja, potičući publiku na otkrivanje značenja te interakciju s umjetnošću i poviješću. Međutim, pasivni aspekti posjeta izložbama mogu ograničiti koristi za učenike, stvarajući razlike u recepciji znanja. Stoga, samostalna priprema učeničkih izložbi može predstavljati inovativnu pedagošku metodu koja povezuje formalno i neformalno znanje te razvija različite vještine i kompetencije za 21. stoljeće. Ova metoda potiče aktivno učenje, inicijativu i motivaciju te posebice timski rad i suradnju među učenicima. Partnerstvo u kreiranju izložbi između učitelja i učenika transformira nastavni proces u suradničko iskustvo gdje svi sudionici imaju priliku aktivno doprinijeti i oblikovati ovakav pedagoški koncept.
Priprema povijesne izložbe učenika 3. razreda Prirodoslovne škole Vladimira Preloga provodila se u nekoliko koraka:
- istraživanje povijesne građe i odabir (zanimljivih) sadržaja za analizu i integraciju u širi kontekst (samostalno i u skupini)
- izrada scenarija koji obuhvaća ideju, temu i sadržaj izložbe u pisanom obliku, uključujući organizaciju i raspored izložaka
- planiranje postavljanja izložbe putem storyboarda kako bi se kreativno izrazio sadržaj, uključujući povezivanje teksta sa slikama i izradu plakata
- naglasak na storytellingu kroz preformuliranje teksta, kako bi se privukla pažnja posjetitelja
- uključivanje praktičnih radova kao specifičnih medija izražavanja koji potiču interaktivnost posjetitelja
Rezultati ove izložbe proizašli su iz analize izdanja lista “Obrtnik” koji je izlazio od 1884. do 1896. godine, a čuva se u zatvorenom arhivu NSB u Zagrebu. Konkretni istraživački ciljevi uključili su analizu znanstvenog i tehnološkog razvoja u 19. stoljeću, utjecaj znanstvenih dostignuća na razvoj obrtništva tijekom 20. stoljeća te istraživanje specifičnih znanja koja su se primjenjivala u obrtništvu. Također se pokušalo istražiti probleme radništva, posebno obrtničkog sloja, te istaknuti zanimljive priče zagrebačkih obrtnika.
Izgled svih plakata za korištenje u nastavi dostupan je na poveznici.
2. ČUVARI TRADICIJE, MAJSTORI BUDUĆNOSTI – obrada nove nastavne teme/jedinice
U nastavku predstavljam primjer obrade novih nastavnih sadržaja prema opisanom IBL modelu. Ova nastavna jedinica uglavnom se temelji na izvornoj materijalnoj (muzejskoj) građi te novinskim člancima. Prilikom obrade, osim Rada s povijesnim izvorima poseban se naglasak stavlja na razvoj vještina uz uporabu tehničkih koncepata: Kontinuitet i promjena te Usporedba i sučeljavanje. U pripremi obrade nastavnih sadržaja kroz aktivnosti, osim kontinuiranog vezanja teme uz prethodna znanja, nužno je aktualizirati problematiku te pokušati isticati posebnost i važnost rada povjesničara i povjesničarske struke uopće. Također, s učenicima se kontinuirano uvježbavaju različite tehnike učenja, kako za nastavu Povijesti, tako i za druge predmete, poput čitanja, sažimanja, grupiranja, klasifikacije i sl.
Nastavni materijal_Čuvari tradicije, majstori budućnosti
Zaključak
U ovome se pregledu prikazuju osnovni koncepti, prednosti i izazovi IBL-a (istraživačkog učenja) u nastavi povijesti. Iako je primjena istraživačkog učenja još uvijek ograničena, studije ukazuju na nužnost informiranja nastavnika o njegovim potencijalima. Daljnja istraživanja trebaju ispitati dugoročne učinke podrške nastavnicima te prilagodbu istraživačkog učenja različitim potrebama učenika. Važno je da nastavnici jasno postavljaju ciljeve te odabiru zadatke i aktivnosti koje će usmjeriti procese učenja. Osim toga, aktivnosti treba prilagođavati različitim skupinama učenika te imati na umu da doprinose razumijevanju učenika, potičući ih na kritičko promišljanje.
Možda i ne zvuči toliko nemoguće…
Preporuke za čitanje:
- Peter Seixas: “Inquiry-Based Learning in History Education: A Review of the Research”
- Abby M. Westrick: “Using Inquiry-Based Learning to Teach History: A Guide for College Instructors”
- Keith C. Barton and Linda S. Levstik: “Historical Inquiry and Inquiry-Based Learning: A Review of the Research”
- Walter C. Parker: “Inquiry-Based Learning in Social Studies”
- J. Richard Shackelford: “Teaching History with Inquiry: Strategies for Incorporating Primary Sources”
