Rani novi vijek

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)

U izlaganju o povijesti djetinjstva u srednjem vijeku i povijesti emocija, objavljenom u Historijskom zborniku,  Zrinka Nikolić Jakus osvrnula se na česti citat iz romana Leslie Poles Hartleya „Povijest je strana zemlja: tamo čine stvari drukčije“. Nikolić Jakus je upozorila na negativnu praksu drastičnog distanciranja od Drugog iz prošlosti koje upućuje na opasnost od drastičnog distanciranja od Drugog u sadašnjosti.

Za razliku od pokojnih s  lokaliteta Rudine, analizirani ostaci pokazuju kako su se stanovnici Torčeca primarno hranili žitaricama bogatim ugljikohidratima na što ukazuje visok postotak alveolarnih bolesti. Osim toga, hipoplazija zubne cakline koja se javlja na 75% analiziranih zuba također govori o sjedilačkom načinu života i prehrani temeljenoj na poljoprivrednim proizvodima.

Mijo Korade i Dejan Pernjak objavili su 2015. godine članak Hrvatski isusovački misionari i pokušaji unije s pravoslavnima od 16. do. 19. stoljeća, u kojem su dali pregled isusovačkih misionara i njihovih pokušaja unije s pravoslavcima. Između ostalog, osvrnuli su se na misiju Bartola Kašića te prenijeli njegovu predodžbu o pravoslavcima iz izvješća papi 1613. godine. 

Godine 1523. Martin Luther je napisao kako bi volio da postoji više pjesama na narodnim jezicima koje bi se mogle pjevati tijekom mise. Pritom je pozvao njemačke pjesnike na stvaranje pjesama koje bi se mogle koristiti u te svrhe. Popularna glazba sa sakralnim tekstom na narodnom jeziku pomogla je u širenju Lutherovog nauka u sve pore društva. U prva četiri desetljeća napisano je na stotine vjerskih pjesama ispjevanih u poznatim popularnim melodijama.

Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.

Kao da je Bog odabrao njemačke zemlje da pomoću veličanstvenog izuma, umjetnosti tiskanja, provedu posebnu Božju misiju - parafraza je misli Johanna Sleidana iz 1542. godine, misli koja je zapravo potekla od Martina Luthera. Barem...