Rani novi vijek

Opsežan pogled u zbirku valpovačkog vlastelinstva stvaranu kroz 250 godina upravljanja dvorcem, predstavljenu u katalogu predmeta, otkriva značajno bogatstvo zbirke, ali daje naslutiti da od zbirke danas ima dosta nepoznate, javnosti nedostupne građe po privatnim zbirkama, ili jednostavno, uništene. Možda bi i više toga ostalo nepoznato da nisu djelovanjem Komisije za sakupljanje i očuvanje kulturno-historijskih spomenika pri Ministarstvu prosvjete Narodne RH, popularno KOMZA, plemićke zbirke postale sastavnim dijelom muzejskih ustanova.

Pitate se kada se na hrvatskim prostorima počeo riješavati i danas gorući problem primanja "poklona", korupcije, miješanja javnog i privatnog posla i kompetencija pri zapošljavanju? Odgovor možete potražiti u jednom od brojnih istraživanja Ivane Horbec o procesima modernizacije i stvaranju protomoderne javne uprave. 

Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.

Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan. 

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)

U izlaganju o povijesti djetinjstva u srednjem vijeku i povijesti emocija, objavljenom u Historijskom zborniku,  Zrinka Nikolić Jakus osvrnula se na česti citat iz romana Leslie Poles Hartleya „Povijest je strana zemlja: tamo čine stvari drukčije“. Nikolić Jakus je upozorila na negativnu praksu drastičnog distanciranja od Drugog iz prošlosti koje upućuje na opasnost od drastičnog distanciranja od Drugog u sadašnjosti.

Za razliku od pokojnih s  lokaliteta Rudine, analizirani ostaci pokazuju kako su se stanovnici Torčeca primarno hranili žitaricama bogatim ugljikohidratima na što ukazuje visok postotak alveolarnih bolesti. Osim toga, hipoplazija zubne cakline koja se javlja na 75% analiziranih zuba također govori o sjedilačkom načinu života i prehrani temeljenoj na poljoprivrednim proizvodima.