IVAN PL. TRNSKI: svestrani pukovnik među kulturnom elitom 19. st.
Vojni činovnik i pukovnik, ilirski književnik i pjesnik, prevoditelj, metričar i jezični čistunac Ivan pl. Trnski dio je svestrane kulturne elite 19. stoljeća. Dva mjeseca prije smrti, na velikoj proslavi njegova 90. rođendana doživio je posebnu počast - sakupila se cijela tadašnja elita, dočekan je od strane predsjednika tadašnje JAZU Tadije Smičiklasa, a svečani govor mu je održao predsjednik Društva hrvatskih književnika Ksaver Šandor Gjalski.
Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam!”
Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.
Tama holokausta: preživjeli na kliničkom kauču i u memoarskoj prozi
Kada je Primo Levi sa svog torinskog balkona sletio u trenutnu smrt, većina je to interpretirala sljedećim nizom koji se ovdje nameće kao logičan:...
Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?
Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti...
U oluji čelika: ljudske sudbine u vremenu i nakon Prvoga svjetskoga rata
Bojišnica postaje dom
Njemački pisac Wilhelm Lamszus 1912. godine napisao je roman Das Menschenschlachthaus (Ljudska klaonica) kojim je predvidio sve užase rata koji su uslijedili...
ŠEGRTSKI RAZGOVORI: Damir Agičić i Hrvoje Volner
U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".
Može li razdor u zapadnoj civilizaciji dovesti do eksplozije ljutitih nacionalizama?
U složenom globalnom okruženju pitanje civilizacijske pripadnosti postaje sve važnije. Kako bismo mogli odrediti kojoj strani pripadamo, moramo prvo razumjeti tko smo „mi“ naspram...