Vjerska historija

Pandemija COVID-19 ponovo je u vjerničkoj populaciji u masovnom obliku otkrila dva pristupa shvaćanja krize s kojom se cijela svjetska populacija suočava: poimanje pandemije kao kazne za ljudske grijehe i poimanje te bolesti kao kušnje, testa koji će dovesti do pročišćenja pojedinaca i društva. Oba pristupa bila su dominantna u točno određenom periodu povijesti Katoličke crkve i oba su rezultirala i potencirala razvoj bogate protukužne ikonografije koja nam mnogo govori kako o tadašnjoj medicinskoj borbi tako i o duhovnoj borbi protiv epidemija.

Kao da je Bog odabrao njemačke zemlje da pomoću veličanstvenog izuma, umjetnosti tiskanja, provedu posebnu Božju misiju - parafraza je misli Johanna Sleidana iz 1542. godine, misli koja je zapravo potekla od Martina Luthera. Barem...

Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak… Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan kada slavimo pobjedu života nad smrću i uskrsnuće Isusa Krista...

Zahtjevnost teme Na prvi pogled pitanje iz naslova čini se banalnim. Isto tako i odgovor na nj. Ipak, ako dublje zađemo u povijesnu građu, uvidjet ćemo zamršenost tog pitanja. Pokušamo li se staviti u poziciju...

Iako su pojava i djelovanje pustinjaka uvelike obilježili kasnoantičko kršćanstvo istočnog Sredozemlja te je taj fenomen u dosadašnjoj historiografiji opsežno obrađen, izostala je adekvatna analiza uzroka tolike istaknutosti pustinjaka u bizantskom društvu 5. i...

Nedavno je objavljen rad Nikole Jakšića pod naslovom “The Installation of the Patron Saints of Zadar as a Result of Carolingian Adriatic Politics”. Jakšićev rad dio je veće serije Migration, Integration and Connectivity on the Southeastern Frontier of the Carolingian Empire. 

Pri spomenu židovskih zajednica u srednjovjekovnoj Europi prva pomisao kod čitatelja obično bivaju asocijacije na krvave pogrome i nametnutu izolaciju u skučenim gradskim getima. No, dok je takva sudbina – posebice nakon Prvoga križarskog...