Umjetnost, književnost, znanost

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)

O tome što je umjetnost i umjetničko djelo u suvremenom svijetu te što je to umrežena slika govori povjesničarka umjetnosti Maja Stanković u članku "Umreženo djelo u umjetničkom svijetu" (2016.). "Primjer rada koji mrežno funkcionira...

Korištenje života kao materijala za izradu umjetničkog djela, destabilizacija granica između prirodnog (društvenog) i umjetnog, sinkretizam umjetnosti, znanosti i tehnologije i tretiranje života kao umjetničke pojave samo su neke od karakteristika suvremene biopolitičke umjetnosti...

Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.

Prije nekoliko dana objavljen je kvalitetni 3D model i video renderiranje antičke Narone autora Stipana Ujdura (3D model), Martina van der Meijdea (video renderiranje) i Ivana Popića (suradnik za 3D modeliranje i računalne programe) čija je izrada trajala 18 mjeseci. Pogledajte kako je mogla izgledati antička Narona, od ulaza u grad, trga, kazališta, termi, luke, hrama, palača, akvedukta pa sve do dućana, kuhinja i taverni...

Dana 7. listopada 1571. godine odigrala se svojevrsna prekretnica u dotadašnjim mletačko-osmanskim sukobima. Pomorska bitka kod Lepanta završila višestruko većim gubicima za osmansku negoli za mletačku stranu. Nakon što su se diljem Europe proširile vijesti o pobjedi, došlo je do brojnih i ubrzano organiziranih proslava poput one u Briselu održane 30. listopada te u Madridu nekoliko dana kasnije.

Kao da je Bog odabrao njemačke zemlje da pomoću veličanstvenog izuma, umjetnosti tiskanja, provedu posebnu Božju misiju - parafraza je misli Johanna Sleidana iz 1542. godine, misli koja je zapravo potekla od Martina Luthera. Barem...