„Malo ledeno doba“ i progoni vještica – uzročno-posljedična veza?

Bez obzira na različitost motiva pojedinaca i skupina koje se bave njihovim proučavanjem, progoni vještica već desetljećima čine jednu od najpopularnijih povijesnih tema. Međutim, pod utjecajem popularne kulture i/ili suvremenih ideologija, to je proučavanje...

SANCTA ROMANITAS: Kako su mučenici ‘izgradili’ papinski Rim?

Prolazeći Rimom u 7. stoljeću, obrazovaniji hodočasnik mogao je, vođen prvim gradskim itinerarima i natpisima nad svetačkim grobovima, obići sve važnije sakralne objekte posvećene gradskim mučenicima, kako bi svoj put naposljetku završio molitvom nad...

Bizantsko Carstvo: kontinuitet rimske civilizacije ili novi društveni odnosi?

Iako su Bizantinci sebe uvijek nazivali Rimljanima, čak i na kraju, u 15. st. kada je carska vlast svedena na Carigrad i okolicu, između kasnoantičkog Rimskog Carstva i ranosrednjovjekovnog Bizanta bile su bitne razlike. Promijenili su se zemljišni odnosi te odnosi moći u Bizantu. Na prostoru Anatolije došlo je do bitnih promjena u urbanom izgledu manjih gradova.

(Mito)historija – (de)konstruiranje hrvatskog nacionalnog narativa

Uvodne napomene Historija, kao humanistička disciplina, veoma je bitna za formiranje i čuvanje kolektive memorije te otvorena utjecajima sveukupne društvene realnosti ili duha doba. Ti utjecaji mogu se smjestiti u cijeli spektar između dvije krajnosti: ...

VELIKA obljetnica MALE Gospe – nova knjiga

Okić je nadaleko poznat po svojem poslovičnom buntu, prkosu i ponosu u višestoljetnoj borbi za seljačka prava, po svojem starom gradu, glasovitim župnim crkvama svete Marije i svetog Martina, Ključkom proštenju, glasovitim trešnjama, proslavljenom...

Plemićka obitelj Monoszló ili Moslavački

Vjerujem da je većina čula za velike plemićke obitelji srednjovjekovne Hrvatske – Zrinske, Frankopane, Šubiće, Baboniće, Nelipiće itd. Osim njih postojale su javnosti manje poznate plemićke obitelji, a jedna od njih bila je obitelj...

Tri perspektive smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana 30. 4. 1671.

Aktualni kurikulum za nastavni predmet povijest navodi: "Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti u učeniku sposobnost povijesnog mišljenja." Da bi to mogli učenici trebaju razvijati temeljne vještine među kojima se navode razmatranje konteksta...