“Sav naš luksuz je Crveni križ”: zagrebačke žene u Prvom svjetskom ratu
„Koliko smo se promijenili! Sav naš luksus je crveni križ, naše zabave - rad, naš lakomisleni smiješak - ozbiljnost.“ piše Obzor. Ratno vrijeme zaista je promijenilo ne samo način života, već i same ljude. Stanovnici Zagreba prionuli su na posao, uključivši se maksimalno u humanitarni sustav.
Zefa pl. Pavlović – bič božji za Okićance
I danas se u selima pod Okićem može čuti za zločeste žene: "Naj biti kaj Zefa Pavlovićeva!".
Hrvatska povijest prepuna je zanimljivih i intrigantnih priča...
Važnost aristokratskog identiteta: Hvaranin Hanibal Lucić i politička pohvala Dubrovniku
Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan.
Antun Gustav Matoš o Mađarima: “Srbija izvozi svinje, Ugarska izvozi Mađarice”
„U kulturi ništa, ama baš ništa nemamo zajedničko s Mađarima. Mi dugujemo Zapadu, naročito Nijemcima i Talijanima, pa dok smo davali mađarskoj kulturi naših ljudi kao Vitez, Nikola Zrinjski, Utješenović i Petrović-Petőfi, od Mađara ne primismo baš ništa. Mi smo kao prava Evropa Arijci, oni to nisu.“
Bombturbacija – ekohistorija Prvog svjetskog rata
Ekohistorija Prvog svjetskog rata
Rat je oduvijek bio dio ljudske povijesti, a njegove posljedice razvojem industrijaliziranog svijeta i nuklearnog oružja postaju eksponencijalno destruktivnije tijekom 20....
Ratna propaganda 1848. – “Rat za pravednu i poštenu stvar protiv čikošah i razbojnikah”
S razvitkom novinskih publikacija u 19. stoljeću, propaganda počinje poprimati moderne odlike koje će u konačnici utjecati na nametanje negativnih konotacija pojmu. U recentnom članku "Ratna promidžba u hrvatskim novinama 1848./1849. godine" Arijana Kolak Bošnjak analizira pisanje o ratnim događajima u Narodnim Novinama, Agramer Zeitung, Slavenskom Jugu i Südslawische Zeitung. I dok se spomenute novinske publikacije razlikuju u razini ispoljavane ratne promidžbe, jednostrano, a ponekad čak i netočno izvještavanje, vidljivo je katkad u svakoj od njih.
Osmanski identitet – muslimani, Turci i(li) „Rimljani“?
Ušavši u europsku imaginaciju kao "civilizacijski drugi" paralelno sa svojim ulaskom na bojno polje, osmanski protivnici kroz dugo su razdoblje nazivani jednostavno Turcima, o...