Kolokviji

U prvoj epizodi Povijesnog podcasta, povjesničar Luka Jakopčić govori o osmogodišnjem iskustvu vođenja tvrke Recider projekt. Koji su mu angažmani najviše ostali u sjećanju, što misli o upravljanju baštinom u Dalmaciji te koju susjednu...

Osim što je utemeljitelj hrvatske osmanistike i prvi školovani hrvatski osmanist, prof. Nenad Moačanin ujedno je i veliki ljubitelj 'jazza', bivši (amaterski) 'power-lifter' te osoba s mnoštvom zanimljivih životnih i obiteljskih priča!   Cijeli intervju s...

O dugogodišnjem istraživanju Pavla Rittera Vitezovića, nesklonosti domaće historiografije prema teoriji, budućnosti humanistike te nedavno održanim promocijama dvaju Vitezovićevih prepjevanih djela na hrvatski, razgovarala sam s redovitom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr....

U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".

Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.

Vinko Drača (1989) doktorand je na Modernoj i suvremenoj povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje pod mentorstvom Ide Ograjšek Gorenjak i Željke Matijašević izrađuje disertaciju „Psihijatrijski diskurs u Hrvatskoj na prijelazu stoljeća“. Sudjelovao je...