Kolokviji

Autorice: Anica Bagarić, Tina Zelenković i Barbara Kuna. Video je nastao u sklopu kolegija "Historijska antropologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr....

U prvoj epizodi Povijesnog podcasta, povjesničar Luka Jakopčić govori o osmogodišnjem iskustvu vođenja tvrke Recider projekt. Koji su mu angažmani najviše ostali u sjećanju,...

Gabrijela Baričić, kustosica u Muzeju Slavonije u našem je razgovoru detaljno pričala o istraživanju djece, žrtava rata u Domovinskom ratu u Slavonskom Brodu. U istraživanju "Djeca, žrtve Domovinskog rata u Slavonskom Brodu" Gabrijela Baričić koristila je između ostalog i metodu oralne historije.  U radu su korištena usmena svjedočanstva osamero nasumično izabranih kazivača koji su zadovoljavali dva kriterija: dobni kriterij (da su 1992. bili djeca do 17 godina starosti) i boravišni kriterij (da su tijekom rata živjeli i polazili školu u Slavonskom Brodu). Osim toga, razgovor je obavljen i s dvoje profesora. Za potrebe ovog članka, prenijet će se samo neka od svjedočanstava. Zapise s intervjua ustupila je Gabrijela Baričić.

Osim što je utemeljitelj hrvatske osmanistike i prvi školovani hrvatski osmanist, prof. Nenad Moačanin ujedno je i veliki ljubitelj 'jazza', bivši (amaterski) 'power-lifter' te...

Pozamašan korpus arhivske građe s 9000 kaznenih spisa iz kojih je izdvojeno preko 700 medicinskih vještačenja iz 18. stoljeća u Dubrovniku obrađen je u knjizi Nede Kovačić. Jedan zločin bio je posebno intrigantan - radi se o slučaju trovanja lijekom pripravljenim u ljekarni i pripisanim jednoj djevojci. No, kako bi zaštitio ljekarnika, vještak Marco Flori promijenio je prvotni iskaz u kojem je sa sigurnošću utvrdio da je djevojka otrovana da bi tek naknadno ustvrdio kako nije došlo do pravog trovanja. Sve kako bi zaštitio ljekarnika. 

Vinko Drača (1989) doktorand je na Modernoj i suvremenoj povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje pod mentorstvom Ide Ograjšek Gorenjak i Željke Matijašević...

Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.