Nedavno

Rat je bio oboje, fiziološka i mentalna trauma za sudionike. Međutim, postajala je razlika u društvenoj percepciji prema žrtvama. S jedne strane, fizički osakaćeni vojnici uživali su određen društveni prestiž jer je njihova žrtva bila svima vidljiva i očita, a time i njihov doprinos ratnom cilju. S druge strane, psihološki rastrojeni vojnici nisu se uklapali u takav herojski narativ, a u većini slučajeva bili su i društveno stigmatizirani.

Prvi hrvatski pedagoški časopis Napredak kritizirao je majke iz viši društvenih slojeva koje su navodno okupirane svojim izgledom, vrijeme provodile na društvenim događanjima umjesto da doje djecu. Tiskane brošure upozoravale su: "Tražiti da se dijete odgoji samo sisaljkom u jednom velikom gradu, to je kao izložiti ga sigurnoj smrti."

U čemu je bila važnost jednog papagaja? Radi li se o poklonu danskog ili ipak hrvatskog kralja navedenog kao "rex Dalmarcie" - Stjepana II.?

Najmonumentalniji, ali ujedno i turistički najatraktivniji javni spomenik grada Varaždina, jest Grgur Ninski Ivana Meštrovića, svjetski proslavljenoga velikana hrvatskoga kiparstva XX. stoljeća. Meštrovićev poklon gradu.

Dok u egzaktnim znanostima barem na elementarnoj razini stvari jesu ili nisu, eksperiment je uspio ili nije, u humanistici stvari nikada nisu crne ili bijele. Upravo je u tome najveća prednost humanistike. Ona jedina posjeduje napretek mogućnosti za podučavanje oblikovanja kritičkog mišljenja, odnosno, za raspoznavanje i vrednovanje nijansi. 

Lewis Dartnell u svojoj knjizi navodi oprečnu logiku prostora Euroazije, koja se dijeli po liniji zapad-istok, te prostora Amerike koji slijedi podjelu na sjever-jug. S obzirom da su biljne vrste mnogo otpornije na promjenu geografske širine, nego na promjenu geografske dužine, ta je karakteristika olakšala razvoj većih društveno-političkih zajednica na prostoru Euroazije, dok su se civilizacije na prostoru Amerike razvijale pod pritiskom oskudnih resursa.

Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.