Može li povijest emocija pružiti nove interpretacije prošlih događaja?

Sadašnji trenutak u proučavanju i poučavanju povijesti sadrži veliki jaz između dijela pravovjernih tradicionalista koji se još nisu odrekli događajnice kao historiografske religije, dok s druge strane sve više bujaju razne subdiscipine povijesti svakodnevice....

Knjiga Ive Potočnik Rihtarić: Sakralna baština Varaždinskog arhiđakonata u kanonskim vizitacijama 17. stoljeća (2024.)

Stižu! Umjesto uvezenih ispisanih knjiga, valjkaste plastične kutijice veličinom i oblikom nalik na metalne kutijice s tvrdim slatkišima. Na poklopcima imaju (već i dotrajale) naljepnice s ispisanim podatkom koje područje i razdoblje obuhvaćaju. Sadrže...

Vremenski paradoks: Kako poučavati povijest u kontekstu složenosti vremena

Prosječan čovjek povijest kao znanstvenu disciplinu primarno ne povezuje s događajima koji se odvijaju sada, nego su se dogodili u nekom trenutku u prošlosti. Iz toga slijedi da je razumijevanje i služenje konceptom vremena...

Komunistički terorizam u međuratnoj Jugoslaviji: primjer Crvene pravde

„Na bijeli teror treba odgovoriti crvenim terorom.“ Radikalan stav pojedinih članova komunističke omladine prema antikomunističkoj politici Kraljevine SHS/Jugoslavije doveo je do stvaranja „crvenih“ terorističkih organizacija 1921. godine. Najpoznatija od ovih bila je Crvena pravda, teroristička...

Beskraj u trsci – mozaik povijesti pisane riječi

Svaka je knjižnica putovanje, svaka je knjiga putovnica bez isteka valjanosti. (I. Vallejo) Što možete dati kraljici koja ima sve? Kad se Marko Antonije suočio s izazovom kako zadiviti Kleopatru, bilo mu je jasno da uobičajen...

Jedan Ludovik Crijević Tuberon i dva pogleda na Turke?

Predodžba da su muslimani neprijatelji kršćanstva, ali ne bilo kakvi već oni temeljni, postoji još od vremena križarskih ratova. U tom vremenu, Europa kao da zaboravlja da su posredstvom razmjene s muslimanima na Zapad...

Zaruke carice Sisi: neočekivan carev odabir i iskaz moći habsburške vladarske obitelji

O zarukama dvadesetitrogodišnjega cara i kralja Franje Josipa I. Habsburško-Lotarinškoga (Beč, 18. kolovoza 1830. – Beč, 21. studenoga 1916.) i petnaestogodišnje djevojke Elizabete Wittelsbaške (München, 24. prosinca 1837. – Ženeva, 10. rujna 1898.) pisali...