Zašto su žene u ekstremnim krizama otpornije od muškaraca?
Opće poznati nedostatak prikaza većine društava iz prošlosti izrazita je selektivnost u proučavanoj populaciji. Velika većina izvora bavi se uglavnom manjinom privilegiranih. Posljedica toga je uvelike pogrešna percepcija koju suvremeni čitatelj stječe o povijesti....
Medveščak: potok koji je spajao i razdvajao Zagreb
Zagrebačko područje naseljavano je još od prapovijesti. Kontinuitet ljudi na tom području dokazuje i nalaz novca iz različitih razdoblja (od Rimljana do 19. stoljeća) u potoku Medveščaku. Arheološka istraživanja na području Opatovine dokazala su...
Plava ili kako napisati povijest jedne boje
Iako srodne, povijest i povijest umjetnosti ipak smo skloni promatrati kao odvojene znanstvene discipline, koje svoje spoznaje međusobno dijele samo u situacijama kad im je potreban određeni kontekst. Uslijed toga pisanje o povijesti neke...
Može li povijest emocija pružiti nove interpretacije prošlih događaja?
Sadašnji trenutak u proučavanju i poučavanju povijesti sadrži veliki jaz između dijela pravovjernih tradicionalista koji se još nisu odrekli događajnice kao historiografske religije, dok s druge strane sve više bujaju razne subdiscipine povijesti svakodnevice....
Knjiga Ive Potočnik Rihtarić: Sakralna baština Varaždinskog arhiđakonata u kanonskim vizitacijama 17. stoljeća (2024.)
Stižu! Umjesto uvezenih ispisanih knjiga, valjkaste plastične kutijice veličinom i oblikom nalik na metalne kutijice s tvrdim slatkišima. Na poklopcima imaju (već i dotrajale) naljepnice s ispisanim podatkom koje područje i razdoblje obuhvaćaju. Sadrže...
Vremenski paradoks: Kako poučavati povijest u kontekstu složenosti vremena
Prosječan čovjek povijest kao znanstvenu disciplinu primarno ne povezuje s događajima koji se odvijaju sada, nego su se dogodili u nekom trenutku u prošlosti. Iz toga slijedi da je razumijevanje i služenje konceptom vremena...
Komunistički terorizam u međuratnoj Jugoslaviji: primjer Crvene pravde
„Na bijeli teror treba odgovoriti crvenim terorom.“ Radikalan stav pojedinih članova komunističke omladine prema antikomunističkoj politici Kraljevine SHS/Jugoslavije doveo je do stvaranja „crvenih“ terorističkih organizacija 1921. godine. Najpoznatija od ovih bila je Crvena pravda, teroristička...