Aktualni kurikulum za nastavni predmet povijest navodi: “Svrha je poučavanja i učenja povijesti razviti u učeniku sposobnost povijesnog mišljenja.” Da bi to mogli učenici trebaju razvijati temeljne vještine među kojima se navode razmatranje konteksta te sagledavanje događaja iz različitih perspektiva.
U skladu s pristupom suvremene historiografije, potrebno je promijeniti praksu koju i dalje primjenjuju mnogi učitelji i nastavnici povijesti u poučavanju svog predmeta. Taj pristup podrazumijeva stanovište da postoje nepobitne povijesne činjenice -godine, imena, mjesta događaja i sl. – koje učenici trebaju naučiti te kolektivno unisono interpretirati. Prihvatljiva interpretacija pritom je najčešće ona iznesena u odabranom udžbeniku, ili u nekim slučajevima ona koju je učenicima verbalizirao učitelj tijekom svog predavanja, od kojeg se nastava pretežno i sastoji.
U takvoj nastavi većina učenja svedena je na upamćivanje, ili takozvano popularno ‘učenje na pamet’, prilikom kojeg učenici ubrzo nakon ocjenjivanja zaboravljaju naučeno, predmet im je mrzak, a činjenice ne znaju niti objasniti niti primijeniti na sličnom ili srodnom primjeru. Ukratko rečeno – od cijelog procesa nastave, učenja i provjere znanja imaju minimalno koristi.
Suprotno tome, povijest se može učiti kao fluidna i često protuslovna znanost, kakva ona i jest. Potrebno je mnogo rada da učenik spozna, i što je još važnije u budućem životu prepozna, različite interpretacije istih činjenica koje najčešće ovise o kontekstu u kojem se promatraju, kao i o namjeri i cilju interpretatora. Ako je to, između ostalog’ ono čemu poučavamo djecu, onda svakako više ne govorimo o predmetu koji je nepotreban jer govori o davno prošlim stvarima.
U današnjem članku nudimo kratak video koji se može primijeniti prilikom obrade jedne od najpoznatijih epizoda iz hrvatske novovjekovne povijesti, slavne urote zrinsko-frankopanske, tj. pogubljenju Petra Zrinskog i Frana Krste Frankapana u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. Video se dakako temelji na poznatim povijesnim činjenicama, međutim nudi tri različite perspektive:
- Perspektiva broj 1: Leopold I. Habsburg
- Perspektiva broj 2: Zrinski i Frankapani
- Perspektiva broj 3: kmetovi
[embedyt] https://www.youtube.com/watch?v=TDhozdYiSs4[/embedyt]
