U ponedjeljak, 10. lipnja, u Tiflološkom muzeju u Zagrebu, otvorena je inovativna višeosjetilna izložba “Otok Rava”, dio ciklusa višeosjetilnih izložbi u kojima će, kako kažu u muzeju, sva osjetila budućeg posjetitelja biti aktivna, a slijepa će osoba usprkos nedostatku najsveobuhvatnijeg čula – vida – izložbu moći doživjeti cjelovitije, potpunije.

Otok Rava

Prvom u nizu izložbi, izložbom “Otok Rava” žele problematizirati svakodnevni život mještana malog otoka u zadarskom arhipelagu, jednog od najmanjih naseljenih otoka u Hrvatskoj uopće. Prva tema ciklusa jest “Netaknuta priroda”, možda svojevrstan oksimoron, ali zapravo izimno prikladna za spoznaju putem osjetila sluha i njuha.

Rava_pozivnica (1)

Kako je življena simbioza otočana Rave i ravske prirode saznajte na izložbi koja će biti otvorena sve do 31. kolovoza 2019. godine. Organizatori su se potrudili da posjetitelji neposredno pokraj u ljeti užeglog zagrebačkog asfalta, osjete svakodnevni život mještana otoka Rave, između ostalog i kroz njihove osobne priče.

Screen Shot 2019-06-11 at 15.16.25
Mlađi stanovnici Male Rave, 1939. (Rava, tiflološki muzej Zagreb, 2019.)

Kuća, more, zemlja

Kao što kaže Ileana Kurtović, “važno je naglasiti kako je svaka kuća na Ravi na neki način muzej, muzej obitelji koja živi kroz sjećanje na predmete ili živi još uvijek koristeći naninu i didinu sprtu. Predmeti se vežu uz različite osobne interpretacije; tako je nekome čajnik sjećanje na djeda koji ritualno ispija indijski čaj, dok je nekomu sapun od kaustične sode sjećanje na baku. Naš odabir predmeta kao i život na otoku, sveo se u tri kategorije: kuća, more i zemlja. To nikako nisu odvojene kategorije, one se isprepleću i usko su vezane jedna uz drugu. More koje otok spaja i istovremeno razdvaja od kopna i najmilijih te more kao jedan od glavnih izvora hrane kroz stoljeća. Zemlja na kojoj se i uz pomoć koje se živi i prehranjuje. Kuća kao mjesto gdje se isprepleću međuljudski odnosi, običaji i navike.”

Prethodna objavaČernobilska katastrofa: Arhivske snimke (VIDEO)
Iduća objava“Rob svoje kose”: Carica Sissi i seksualnost 19. stoljeća
Tihana Kušter
Tihana Kušter povjesničarka je koja se bavi predmodernom društvenom poviješću, digitalnom historijom i historijskom prakseologijom. Doktorirala je 2025. godine disertacijom Mapiranje društvenog prizorišta ranomodernog Varaždina (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). U ak. god. 2023./2024. izvodila je kolegij Digitalna historija na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2018. osnovala je portal za humanistiku Povcast.hr (danas Povcast.ffzg.unizg.hr) radi popularizacije i predstavljanja aktualnih povijesnih istraživanja. Autorica je više znanstvenih radova te sudionica brojnih međunarodnih konferencija. Magisterij iz povijesti i povijesti umjetnosti završila je 2017. godine obranivši rad Od bolesti i vatre: Zavjetne crkve slobodnog kraljevskog grada Varaždina. Academia.edu: https://tihanakuster.academia.edu/