Početna Tagovi Književnost

Tag: književnost

Je li moguće napisati političku povijest Međuzemlja?

Krajem srpnja ove godine navršilo se 70 godina otkako je u Velikoj Britaniji prvi put objavljena „Prstenova družina“ J. R. R. Tolkiena. Premda je...

Degeneracija – retorika koja se ponavlja

Tekst je nastao kao seminarski rad u sklopu kolegija „Historijska imagologija“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U...

Uz 350. obljetnicu smrti Ane Katarine Zrinski, grofice i književnice

Premda ju je već Ivan Kukuljević-Sakcinski, kao povjesničar koji se prvi znanstveno bavio njenom ličnošću, nazvao „prvom među hrvatskim ženama“, grofica Ana Katarina Zrinski,...

Matoš, Polić i zagrebačka boemska rapsodija

Zagreb je na prijelazu stoljeća jedno od kulturnih žarišta Dvojne Monarhije. Njegove ulice privlače intelektualce i pjesnike, političare i buržuje, skitnice i hulje, a...

Nacisti u Shireu – Drugi svjetski rat i Tolkienovo stvaralaštvo

U svom nastojanju za sveobuhvatnom analizom prošle stvarnosti, suvremena historiografija znatnu pažnju pridaje i intelektualnoj historiji, odnosno historiji ideja. Premda glavninu predmeta takvih istraživanja...

Politički sustavi moći i dubrovačka urbana kultura u renesansnoj ljubavnoj lirici

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)