Tag: književnost

Tekst je nastao kao seminarski rad u sklopu kolegija „Historijska imagologija“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U diskursu današnjih masovnih medija često se može naići na tvrdnje o slabosti novih generacija ili često nedefiniranome neuspjehu zapadnih društava, što logikom stvari dovodi i do njihove lagane, ali sigurne propasti. Te danas popularne kritike...

Premda ju je već Ivan Kukuljević-Sakcinski, kao povjesničar koji se prvi znanstveno bavio njenom ličnošću, nazvao „prvom među hrvatskim ženama“, grofica Ana Katarina Zrinski, rođena Frankopan, čiju se životnu sudbinu može uzeti i kao sliku stradanja čitavoga hrvatskog naroda kroz turbulentnu prošlost ovih prostora, i stoljeće kasnije ostaje nedostatno situirana unutar hrvatske književnosti. Pišući 1868. godine o Katarini spomenuti...

Zagreb je na prijelazu stoljeća jedno od kulturnih žarišta Dvojne Monarhije. Njegove ulice privlače intelektualce i pjesnike, političare i buržuje, skitnice i hulje, a ponekad sve u jednom. Taj minuli Zagreb tema je nešto manje poznate figure iz prošlovjekovne hrvatske književnosti – pjesnika, književnoga kritičara, feljtonista i prevoditelja rođenoga 1885. u Zagrebu, Ljube Wiesnera. Za svoje novinarske aktivnosti pokrenuo...

U svom nastojanju za sveobuhvatnom analizom prošle stvarnosti, suvremena historiografija znatnu pažnju pridaje i intelektualnoj historiji, odnosno historiji ideja. Premda glavninu predmeta takvih istraživanja čine filozofi i politički teoretičari, ovakva usmjerenost otvara prostor i za historijski pogled na književnike i njihova djela. Povodom rođendana jednoga od najpoznatijih i najuspješnijih autora 20. stoljeća, J. R. R. Tolkiena, zainteresiranim čitateljima preporučujemo...

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)