Učiteljima i nastavnicima povijesti često izazov predstavlja zadnji tjedan polugodišta, kada su u nekim razredima već planirani sadržaji obrađeni i učenici ocjenjeni, u drugima hvatamo posljednje lekcije, zboraši i recitatori pola dana provode na probama za božićnu priredbu, a đaci s negativnim ocjenama nadaju se posljednjoj šansi za popravak dojma prije praznika kako ih ne bi slučajno pogodila najgora kazna od svih – ograničenje vremena na društvenim mrežama. U blagdanskom duhu darivanja, upravo za te i takve dane i sate donosimo prijedlog božićnih radionica povezanih s kurikulumom povijesti, kao i razdobljem u kojem se nalazimo.
Kako bi ostvarili složene ishode koje pred njih postavlja kurikulum, nastavnici i učitelji nužno velik dio radnog vremena ulažu u planiranje nastave. U pravilu redovna, kao i dodatna i dopunska nastava zajedno s izvannastavnim aktivnostima imaju zacrtan raspored već na početku školske godine. Unatoč tome, svi koje rade u školi su svjesni činjenice da je nastava fluidan proces te da ju nije moguća a niti korisno provoditi prema strogom rasporedu. Potrebno je pokušati iz nastavnog procesa izvući najveći moguće benefit za učenike, pritom fino balansirajući oko držanih praznika, sati izgubljenih zbog izleta i izvanučioničke nastave, u posljednje vrijeme redovnih većih ili manjih epidemija i slično. Često najveći izazov predstavlja zadnji tjedan polugodišta, kada su u nekim razredima već planirani sadržaji obrađeni i učenici ocjenjeni, u drugima hvatamo posljednje lekcije, zboraši i recitatori pola dana provode na probama za božićnu priredbu, a đaci s negativnim ocjenama nadaju se posljednjoj šansi za popravak dojma prije praznika kako ih ne bi slučajno pogodila najgora kazna od svih – ograničenje vremena na društvenim mrežama. U blagdanskom duhu darivanja, upravo za te i takve dane i sate donosimo prijedlog božićnih radionica povezanih s kurikulumom povijesti, kao i razdobljem u kojem se nalazimo. Iste je moguće provesti na redovnoj nastavi, ali i na dodatnoj, dopunskoj ili u sklopu povijesne izvannastavne aktivnosti.
Predložene aktivnosti prema kurikulumu se najbolje uklapaju u peti i šesti razred osnovne škole, međutim moguće ih je prilagoditi i za više razrede osnovne, a moguće i srednju školu. U svakom slučaju bit će korisnije i svrsishodnije od rješenja kojem se u ovoj situaciji često pribjegava, a to je gledanje filmova. Korištenje filmova u nastavi kompleksno je pitanje za neku drugu temu, međutim potrebno je naglasiti da je tome potrebno pristupiti vrlo promišljeno i sustavno, s ciljem mnogo razrađenijim od potrebe krpanja viška ili ujednačavanja sadržaja u različitim razredima.
Radionice se temelje na radu s povijesnim pismima: klinastim pismom, hijeroglifima i glagoljicom. U nastavku donosimo linkove digitalnih alata koji omogućuju transkripciju latinice na svako od tri ranije spomenuta pisma. Samu organizaciju rada svaki učitelj vrlo jednostavno može prilagoditi cilju koji želi postići i raspoloživom vremenu. Učenici mogu raditi u skupinama, u paru ili individualno. Svi mogu raditi sa sva tri pisma, ili ih se može podijeliti prema kurikulumu (klinasto pismo i hijeroglifi za pete, a glagoljica za šeste razrede). Prednost ove aktivnosti je višestruka. Provedba uključuje kombinaciju suvremenih nastavnih pomagala (računalo, tablet, mobitel za korištenje aplikacije) s motoričkom aktivnošću uobičajeno zapostavljenom na nastavi povijesti. Na taj način moguće je da se pozitivno istaknu učenici koji u uobičajenim okolnostima ostvaruju slabije rezultate. Ovakva radionica korisna je za uvježbavanje povijesnih koncepata usporedbe i sučeljavanja, kao i kontinuiteta i promjene. Uz sve ranije navedeno, otvara široku mogućnost korelacije s drugim predmetima, primjerice hrvatskim jezikom ili glazbenom i likovnom kulturom, te međupredmetnim temama (Osobni i socijalni razvoj te Upotreba IKT-a).
KLINASTO PISMO: https://www.penn.museum/cgi/cuneiform.php
HIJEROGLIFI: https://www.penn.museum/cgi/hieroglyphsreal.php
GLAGOLJICA: https://miodrag.mokricki.info/prevedi-latinicu-u-glagoljicu
