Moderna i postmoderna

34% kažnjenika iz Lepoglave, Mitrovice, Gospića i ženske kaznionice u Zagrebu bili su prema statistici iz 1892. godine - priupadnici. U isto vrijeme se na hrvatskim prostorima javlja i ideja da se kažnjenicima koji su opetovano dolazili u sukob sa zakonom doskoči nadzorom i potporom nakon otpuštanja iz kaznionice. 

Što stanovnicima prostora od Osijeka do Našica i Slatine znače „ostaci“ u obliku zgrada i uspomene na putovanja Slavonsko-podravskom željeznicom, a što ljudima rođenima od kraja 1960-ih godina ili djevojkama i mladićima s početka novog stoljeća? Slavonsko-podravska željeznica razvijala se od 1880-ih godina do konca 1960-ih godina diljem slavonske Podravine kada je ukinuta.

Kroz virtualnu izložbu „Biti učenik u Hrvatskoj u dugom 19. stoljeću“ autor Dinko Župan progovara o bosonogim učenicima, tjelesnom kažnjavanju, diskriminaciji i ideologizaciji kao sastavnim dijelovima nekadašnjeg školstva. Izložba je napravljena je u sklopu projekta „Od protomodernizacije do modernizacije školstva u Hrvatskoj (18. i 19. stoljeće)“ Hrvatskog instituta za povijest te u suradnji s Hrvatskim školskim muzejom.

U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili...

Za Uskrs su u nekim hrvatskim krajevima svekrve slale cvijeće snahama, a znalo se i prvo jesti hren za doručak… Uz Uskrs, najveći kršćanski blagdan...

Naš je narod u Ženki Frangeš izgubio velikog izdržljivog idealnog narodnog radnika, čija je snaga bila u zanosu, u znanju, u postojanosti, u svim vrlinama pravog čovjeka i svim krijepostima žene i majke. Ovim je riječima Marija Jurić Zagorka opisala duh hrvatske kulturne djelatnice Ženke Frangeš u časopisu „Ženski list“ 1936. godine, nedugo nakon njene smrti 1935. godine. Supruga je poznatog hrvatskog kipara Roberta Mihanovića Frangeša (1872.-1940.) i majka slikarice Branke Frangeš Hegedušić (1906.-1985.). S druge strane, zapamćena je po predanom promicanju hrvatske narodne pučke umjetnosti i obrta i odlučila se raditi sistematski i izdržljivo, da za taj seljački kućni obrt zagrije grad.

Osim što je bila intelektualka bila je i civilna aktivistkinja koja se borila za boljitak žena, ponajviše mladih djevojaka, siromašnih i nezaposlenih žena, s ciljem da ne postanu žrtve prostitucije i trgovine ženama.