Plemićka obitelj Monoszló ili Moslavački
Vjerujem da je većina čula za velike plemićke obitelji srednjovjekovne Hrvatske – Zrinske, Frankopane, Šubiće, Baboniće, Nelipiće itd. Osim njih postojale su javnosti manje poznate plemićke obitelji, a jedna od njih bila je obitelj...
Jedan Ludovik Crijević Tuberon i dva pogleda na Turke?
Predodžba da su muslimani neprijatelji kršćanstva, ali ne bilo kakvi već oni temeljni, postoji još od vremena križarskih ratova. U tom vremenu, Europa kao da zaboravlja da su posredstvom razmjene s muslimanima na Zapad...
FAKE MEOWS: Crkva, mačke i Crna smrt
Zamke kronološkog snobizma u percepciji prošlosti
Kao što je u objavama na ovom portalu već više puta spomenuto, srednji vijek – još od renesansnog razdoblja koje mu je dalo takvo ime percipiran kao mračno doba...
„Dovode sa sobom razne jezike i običaje“: Migranti i „mračno doba“
Od nekoga, tko je vjerojatno pametniji od mene, čuo sam da povjesničara najviše intrigira u prošlosti ono čemu svjedoči u sadašnjosti pa tako, istini za volju, posljednjih nekoliko godina, ako ne i desetljeće, svakodnevno...
Srednjovjekovni neboderi: Tornjevi u dalmatinskim gradovima
U slučaju sukoba između dviju ili više obitelji, kula ili toranj dobro bi došli kao mjesta za zaklon. U tom svjetlu zanimljivo je promotriti tko su bili vlasnici tornjeva u dalmatinskim gradovima. Zrinka Nikolić Jakus otvara to pitanje u tekstu Privately Owned Towers in Dalmatian Towns during the High and Central Middle Ages. Nikolić Jakus u tekstu daje pregled vlasnika tornjeva u dalmatinskih gradovima, uspoređujući njihov raspored s onim u sjevernim talijanskim gradovima (Firenca, Milano, Pisa).
„Ne mogu živjeti bez ljudskog društva i vole svoga gospodara!” – srednjovjekovni psi kao...
„Ne mogu živjeti bez ljudskog društva, vole svoga gospodara i znaju svoje ime", dio je jednog citata napisanog u bestijariju, ilustriranoj zbirci spjevova i tekstova o životinjama, koji govori o kralju Garamantesu, kojeg je...
Weber, država i srednji vijek: stari i novi trendovi
Max Weber zauzima iznimno važno mjesto među ključnim pojedincima u humanističkim i društvenim znanostima općenito, a njegov esej "Politika kao poziv" iz 1919. ubraja se među najvažnija djela političkih znanosti i sociologije. Njegov utjecaj...