Medicina u Bizantu – rak maternice
Petorica bizantskih liječnika (4.-10.st.), među njima i jedna žena, svjedoče o ranosrednjovjekovnom medicinskom znanju o neizlječivim bolestima kao što je rak maternice. Razni ljekoviti intravaginalni pripravci, kirurški zahvati i rekonstrukcija vagine i labija neki su od najzačuđujućih postupaka koji se javljaju kod promišljanja o raku maternice.
ČEDOMORSTVO: Od dvostrukog grijeha do Marije Terezije i PRIVILEGIRANOG UBOJSTVA
Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Kuga i mletačka opsada Zadra 1345./1346. preraspodijelile su političku moć u gradu
Nakon osvajanja Zadra mletačke su vlasti 1346. godine zatražile pedeset talaca iz zadarskih plemićkih obitelji koji su trebali ostati boraviti u Veneciji. Nešto više od godinu dana kasnije, u razdoblju kada epidemija počinje već prijetiti gradu, mletački knez i zadarski kapetan izabrali su stotinu potencijalno opasnih plemića i pučana kojima je zabranjeno boravljenje na zadarskom području. Velik broj zadarskih plemića umro je u Veneciji, na otocima ili drugdje u progonstvu, a njihova odsutnost i pogibelj su uz demografsku katastrofu koju je uzrokovala epidemija kuge, utjecali na izumiranje i postepeno "osiromašenje" pojedinih loza zadarskih plemićkih obitelji te naposljetku i na preraspodjelu bogatstva i moći na političkoj sceni Zadra.
Borba između ikonoklasta i ikonodula: KHLUDOVLJEV PSALTIR i karikatura carigradskog patrijarha
Nije sačuvano mnogo pisanih ili vizualnih svjedočanstava o stoljetnoj borbi između ikonoklasta (protivnika ikona) i ikonodula (ikonofila) u Bizantu između 730. i 842. godine. Najveći dio ikonoklastičkih pisanih argumenata ili vizualnih izraza uništen je...
„I živjeli su (ne)sretno do kraja života“ – ili kako se nije razveo srednjovjekovni...
Brak je bio jedan od osnovnih dijelova života srednjovjekovnog čovjeka, posebice srednjovjekovne žene, no što se događalo kada jedna strana (više) nije bila sretna u braku? Je li u srednjem vijeku uopće postojao termin...
U OČIMA DRUGOGA: pozitivne slike odnosa Židova i kršćana u srednjem vijeku
Pri spomenu židovskih zajednica u srednjovjekovnoj Europi prva pomisao kod čitatelja obično bivaju asocijacije na krvave pogrome i nametnutu izolaciju u skučenim gradskim getima. No, dok je takva sudbina – posebice nakon Prvoga križarskog...
Bizantsko Carstvo: kontinuitet rimske civilizacije ili novi društveni odnosi?
Iako su Bizantinci sebe uvijek nazivali Rimljanima, čak i na kraju, u 15. st. kada je carska vlast svedena na Carigrad i okolicu, između kasnoantičkog Rimskog Carstva i ranosrednjovjekovnog Bizanta bile su bitne razlike. Promijenili su se zemljišni odnosi te odnosi moći u Bizantu. Na prostoru Anatolije došlo je do bitnih promjena u urbanom izgledu manjih gradova.