ČEDOMORSTVO: Od dvostrukog grijeha do Marije Terezije i PRIVILEGIRANOG UBOJSTVA
Kako je došlo do poimanja i kvalifikacije čedomorstva kao privilegiranog ubojstva te kako se ovaj zločin navodio u kaznenim zakonicima koji su se na hrvatskom povijesnom prostoru primjenjivali sve do prošlog stoljeća, istražila je i objavila u članku "Dvostruki grijeh: kažnjavanje čedomorstva na hrvatskom području do kodifikacije kaznenog materijalnog prava 1852. godine" (2016.) Dunja Pastović, docentica na Katedri za povijest hrvatskog prava i države, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Romi u NDH – Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu
Kao dio projekta "Stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu: Dokumenti, sjećanja, obrazovanje", u OŠ Darda organizirana je izložba "Romi u NDH", autora Danijela Vojaka (Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar"), Ive Pejakovića (Spomen-područje Jasenovac), Gorana Lapata (Učiteljski fakultet u Zagrebu) i Nevena Kovačeva (doktorand poslijediplomskog studija medievistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu).
Komunistički terorizam u međuratnoj Jugoslaviji: primjer Crvene pravde
„Na bijeli teror treba odgovoriti crvenim terorom.“ Radikalan stav pojedinih članova komunističke omladine prema antikomunističkoj politici Kraljevine SHS/Jugoslavije doveo je do stvaranja „crvenih“ terorističkih organizacija 1921. godine. Najpoznatija od ovih bila je Crvena pravda, teroristička...
Stremen – izum koji je promijenio Euroaziju
Gdje, kada i zašto je izumljen stremen, mala naprava koja služi za stabilizaciju prilikom jahanja i penjanja na konja? Dapače, kakve je čak i previđene utjecaje stremen imao na daljnji tijek razvoja civilizacija?
“Chroati Ex Machina” – jesu li Hrvati “došli” ili su “rođeni” u Dalmaciji?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni...
Slijedi li kineski svjetski poredak? – “Jedan put – jedan pojas” inicijativa
Kroz infrastrukturne projekte koji uključuju gradnju prometnica, luka i elektrana, inicijativa teži povezivanju Kine sa 70 zemalja Azije, Europe i Afrike, a čitav je projekt težak između 4 i 8 trilijuna američkih dolara. Uzevši navedene brojke u obzir, za očekivati je da će inicijativa Jedan pojas, jedan put utjecati na gotovo svaki aspekt globalnog društva, od turizma i poljoprivrede, do digitalne ekonomije i transporta.
Goli otok: povijest iz tipkovnice Martina Previšića
Koliko se samo negativnih značenja može vezati uz neko mjesto, govori nam primjer Golog otoka, po veličini malog, u kršu oblikovanog, većinom neuglednog otoka, vegetacijski opustjelog, smještenog na sjevernom Jadranu u blizini otoka Raba. Za razliku od geografske i prirodne beznačajnosti, Goli otok u funkciji logora i zatvora za političke neistomišljenike nezaobilazan je u političkoj i društvenoj povijesti suvremenog razdoblja, najčešće promatran kao tabu tema.