Prodao je više od milijun knjiga – Eric Hobsbawm (1917.-2012.)

Ono što je svakako učinilo Hobsbawma prepoznatljivim jest njegov odabir političke strane u periodu između dva svjetska rata. Njegovu simpatiju prema marksizmu te angažman u komunističkim partijama Njemačke i Velike Britanije, Evans tumači kao posljedicu neimaštine koju je Hobsbawm osjetio na vlastitoj koži u školskim danima. Izgubivši oca i majku s navršenih 14 godina života, Hobsbawm je vlastiti osjećaj pripadnosti nastojao kompenzirati kroz suživot s komunističkim aktivistima.

Zarobljenička dilema u Prvom svjetskom ratu

Pad u zarobljeništvo u Prvom svjetskom ratu bio je svakodnevna pojava na ratno aktivnoj fronti – gotovo je nemoguće izračunati koliko je na svakoj zaraćenoj strani vojnika palo u zarobljeništvo. Kako bi se opisala...

Osmansko Carstvo u Balkanskim ratovima (1912. – 1913.)

Bolesnik na Bosporu Osmanskog Carstvo početkom 20. stoljeća država je u terminalnom stanju s konstantnim socioekonomskim problemima u maloazijskom području carstva, a s velikim pobunama naroda na Balkanu koji od 19. stoljeća stavljaju pod upitnik...

Hrvatski kralj Stjepan II. i papa Lav IX.: papagaj na poklon

U čemu je bila važnost jednog papagaja? Radi li se o poklonu danskog ili ipak hrvatskog kralja navedenog kao "rex Dalmarcie" - Stjepana II.?

“How Are Things in Tito-Slavia?”

Katolički mediji – zamašnjak američkog anti-komunizma Unatoč preostatcima protestantske netrpeljivosti, u međuratnom razdoblju broj i utjecaj katolika u SAD-u znatno je porastao; s 36% svih vjernika, Katolička je Crkva bila najveća pojedinačna religijska organizacija u...

Christopher Clark: Kako je Europa pošla u rat 1914. godine?

Povodom tadašnje stogodišnjice početka Prvoga svjetskog rata, krajem 2014. godine na Sveučilištu u Maastrichtu održano je predavanje australskog povjesničara i profesora suvremene europske povijesti na Sveučilištu Cambridge Christophera Clarka naslovljeno „How Europe Went to...

Što je populizam? Diskurs naš svagdašnji

Oba termina, „mali čovjek“ i „elita, znače jako malo, a u isto vrijeme i jako puno kada su populisti u pitanju. Ovaj tekst ne pretendira na ispravljanje „krivih Drina“, niti će izazvati revoluciju u javnom diskursu. (Ne)skromni cilj ovog teksta jest pridonijeti pažljivijoj uporabi termina populizam, kao i njegovom lakšem prepoznavanju.