FILIP HREN: Hrvatski staleži i Vojna krajina u Tridesetogodišnjem ratu

Onoliko koliko se to može, objasnio je u kojoj je mjeri Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo participiralo u ratu, kako su funkcionirala i koegzistirala čak četiri različita tipa vojski koje su sudjelovale u ratu i tko su zapravo bili strahoviti Hrvati - nekome oni Drugi, pa i poimence sudionici tog gotovo svjetskog sukoba.

IVAN PL. TRNSKI: svestrani pukovnik među kulturnom elitom 19. st.

Vojni činovnik i pukovnik, ilirski književnik i pjesnik, prevoditelj, metričar i jezični čistunac Ivan pl. Trnski dio je svestrane kulturne elite 19. stoljeća. Dva mjeseca prije smrti, na velikoj proslavi njegova 90. rođendana  doživio je posebnu počast - sakupila se cijela tadašnja elita,  dočekan je od strane predsjednika tadašnje JAZU Tadije Smičiklasa, a svečani govor mu je održao predsjednik Društva hrvatskih književnika Ksaver Šandor Gjalski. 

Izdržati hrvatski holokaust: Alfred Freddy Krupa

„Mislim da je uspjeh da kad se sudariš s posvemašnjim porazom svojeg svijeta, svoje intime, svojih ideja, svoje slike u javnosti, svojeg nasljeđa, svojih svih dotadašnjih postignuća, kad ti se u jednom trenu učini da ti se negira pravo na gotovo cjelokupno emotivno, intelektualno i materijalno posjedovanje, kad ne postoji gotovo nitko kome bi se obratio za pomoć, kad je gotovo svaki pogled ujedno i pogled podozrenja i sumnje, kad i sam dovedeš sve i pod znak pitanja, kad su pale sve iluzije o sebi, o svome okruženju, o ljudima, o vjerovanjima i religijama, o zastavicama, o objektima svoje ljubavi i zaljubljenosti... i onda, kada se u tom trenu "osobnog i privatnog holokausta“...

“Hrana na prapovijesni način” – radionica eksperimentalne arheologije – Borovik 2019.

Treću godinu za redom, TI experimental archaeology i udruga za popularizaciju arheologije ZipArh organiziraju radionicu eksperimentalne arheologije pod ovogodišnjim nazivom "Hrana na prapovijesni način / Food on Prehistoric Way".  Radionica će se održati 8.-11. kolovoza 2019. u kampu Borovik, kod jezera Borovik u blizini Đakova. Kao što kažu, tema ovogodišnje radionice je hrana, tj. što je sve čovjek morao proći da bi dobio obrok krajnje neophodan za preživljavanje u uvjetima koji mu je priroda pružila. Sudionicima radionice preodočit će se načini nabavljanja, kuhanja i pečenja hrane tijekom mezolitika i neolitika. 

ŽENE SLIKARICE: Zašto ih je toliko malo? – VIDEO

Zašto u zbirkama muzeja diljem svijeta, pa tako i u njihovom, ima toliko malo djela koje su naslikale žene, pitanje je koje si postavljaju kustosi iz National Gallery u Londonu. Od 2300 umjetničkih djela koje se nalaze u posjedu National Gallery u Londonu, samo je 21 od njih naslikala žena. Kao što kažu, povijest ne možemo mijenjati. Ono što mogu učiniti jest da ukažu na društvene norme koje su uzrokovale gotovo nemjerljiv nesrazmjer u umjetnosti te da iskažu poštovanje ženama koje su unatoč društvenim normama i svim preprekama uspjele ući u kanonsku povijest umjetnost.

Pomorske sile od Atene do Velike Britanije: Zašto ih više nema?

Pomorske sile razvile su politički otvoreniji sustav u kojem se vlast nije koncentrirala u rukama jedne osobe, već je politički život poticao šire društvene slojeve da u njemu i sudjeluju. Bilo je nužno uključiti u proces donošenja odluka barem one slojeve kojima je dominacija na moru bila primarni interes, a to su uglavnom bili bogati trgovci. Na taj način, smatra autor, orijentacija prema morskim putevima vodila je i do politički progresivnijeg razvoja društva.

PAVAO RITTER VITEZOVIĆ: začetnik hrvatske nacionalne ideologije

Pavao Ritter Vitezović (1652.-1713.), barun i podžupan Like i Krbave, dvorski agent na Bečkome dvoru i savjetnik pregovarač kod potpisivanja mira u Srijemskim Karlovcima jedan je od najsvestranijih i najučenijih ljudi ranomodernog razdoblja, a ujedno je i začetnik hrvatske nacionalne ideologije.