RAZGOVORI
Autorice: Anica Bagarić, Tina Zelenković i Barbara Kuna.
Video je nastao u sklopu kolegija "Historijska antropologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr. sc. Zrinka Blažević.
Otjeloviti se, prema rječničkoj definiciji, znači postati tijelom, otjeloviti se u ljudskoj spodobi.
Umjesto...
Pozamašan korpus arhivske građe s 9000 kaznenih spisa iz kojih je izdvojeno preko 700 medicinskih vještačenja iz 18. stoljeća u Dubrovniku obrađen je u knjizi Nede Kovačić. Jedan zločin bio je posebno intrigantan - radi se o slučaju trovanja lijekom pripravljenim u ljekarni i pripisanim jednoj djevojci. No, kako bi zaštitio ljekarnika, vještak Marco Flori promijenio je prvotni iskaz u kojem je sa sigurnošću utvrdio da je djevojka otrovana da bi tek naknadno ustvrdio kako nije došlo do pravog trovanja. Sve kako bi zaštitio ljekarnika.
We could say that this is a story about the admiration of ordinary people, the caution of the court, the clumsiness of newborn diplomacy, or the stubbornness of new leaders. We could also say that this is so far an untold story of the global entanglement of the world in the 18th century.
In the second episode of the Povcast.hr History podcast, a Czech historian Veronika Čapská talks about two noble sisters Maria Eleonora Sporck and Anna Catharina Sweerts-Sporck, both practitioners of the word; one being a talented translator while the other,...
U prvoj epizodi Povijesnog podcasta, povjesničar Luka Jakopčić govori o osmogodišnjem iskustvu vođenja tvrke Recider projekt. Koji su mu angažmani najviše ostali u sjećanju, što misli o upravljanju baštinom u Dalmaciji te koju susjednu zemlju smatra izvrsnim primjerom dobre...
Osim što je utemeljitelj hrvatske osmanistike i prvi školovani hrvatski osmanist, prof. Nenad Moačanin ujedno je i veliki ljubitelj 'jazza', bivši (amaterski) 'power-lifter' te osoba s mnoštvom zanimljivih životnih i obiteljskih priča!
Cijeli intervju s prof. Nenadom Moačaninom možete pročitati...
O dugogodišnjem istraživanju Pavla Rittera Vitezovića, nesklonosti domaće historiografije prema teoriji, budućnosti humanistike te nedavno održanim promocijama dvaju Vitezovićevih prepjevanih djela na hrvatski, razgovarala sam s redovitom profesoricom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, dr. sc. Zrinkom Blažević.
Kada se sjetim...
Trpimir Vedriš, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, sudjelovao je u podcastu portala Bitno.net "Mračna povijest Crkve".
Voditelj podcasta Ivo Džeba pažnju je usmjerio na, kako kaže, mitove i istine iz najintrigantnijih tema vjerske povijesti srednjeg vijeka:...
Kada bismo učenike i studente, povjesničare, liječnike i pravnike, biologe i političare, IT-evce i novinare, zamolili da nam kažu što je povijest, vjerojatno bi baš svaki od njih barem mrvicu ozbiljno zastao. Neki bi dali poluduhovit i nadasve kreativno oštrouman odgovor kako se radi o kulturno-zabavnoj disciplini. Drugi bi vjerojatno odgovor sklepali od parafraze neke od gomile rečenica koje su u trenucima prošlosti već bili izrekli mudrošću dobrostojeći pojedinci.
U novom dijelu Zapisa možete vidjeti i zemljovide iz 18. i 19. stoljeća dijelova slavonske Podravine
Vode li čovjek i ostatak prirode sukob, suživot ili međuodnos već desetljećima, stoljećima ili tisućljećima? O navedenim akterima možemo čitati i u povijesnim izvorima...
Za razliku od epidemije kuge s kraja 18. stoljeća, epidemija iz 1730-ih godina proširila se diljem Srijema, Slavonije i u dijelovima Moslavine. Unatoč kontrolama koje su provodili vlastelinski panduri i vojska na Dunavu između Bačke i Srijema, na Vuki između Srijema i Slavonije i između Banske Hrvatske i civilne Slavonije kuga se proširila međuriječjem Save, Dunava i Drave.
U sklopu projekta "Šegrtski razgovori" Muzeja Belišće, v.d. ravnatelja Mihael Sučić razgovarao je s profesorima Damirom Agičićem (Filozofski fakultet u Zagrebu) iHrvojem Volnerom (Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku) povodom objavljivanja knjige "Od industrijalaca do kažnjenika: "Gutmann" i "Našička" u industrijalizaciji Slavonije".