Degeneracija – retorika koja se ponavlja

Tekst je nastao kao seminarski rad u sklopu kolegija „Historijska imagologija“ pod mentorstvom prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U...

Između ratničke slave, ugnjetavanja i zaborava – Vitezovićeva ‘Tužaljka Senja’

Ja sam Senj što znamenit bješe u drevna vremena, Ratnički ja sam Senj, prepun sam obilja Senj, Ja sam onaj što nekoć nizaše pobjede slavne, * *...

NEOSTOICIZAM – malo poznata filozofija koja je oblikovala modernu državu

Ovaj ogled, autora Jurja Vrbanića, nastao je kao seminarski rad u sklopu kolegija "Historijska imagologija" prof. dr. sc. Zrinke Blažević na Filozofskom fakultetu Sveučilišta...

Zašto su žene u ekstremnim krizama otpornije od muškaraca?

Opće poznati nedostatak prikaza većine društava iz prošlosti izrazita je selektivnost u proučavanoj populaciji. Velika većina izvora bavi se uglavnom manjinom privilegiranih. Posljedica toga...

Medveščak: potok koji je spajao i razdvajao Zagreb

Zagrebačko područje naseljavano je još od prapovijesti. Kontinuitet ljudi na tom području dokazuje i nalaz novca iz različitih razdoblja (od Rimljana do 19. stoljeća)...

Plava ili kako napisati povijest jedne boje

Iako srodne, povijest i povijest umjetnosti ipak smo skloni promatrati kao odvojene znanstvene discipline, koje svoje spoznaje međusobno dijele samo u situacijama kad im...

VAŠA SJEĆANJA - NAŠ SU ARHIV!

Podijelite svoja sjećanja i ostavite trajno nasljeđe ili zavirite u mozaik uspomena i istražite priče koje nas generacijski povezuju!

Gdje su europski korijeni moderne Hrvatske? Intervju s dr. sc. Vlastom Švoger povodom završetka petogodišnjeg HRZZ projekta EuKor

Potraga za korijenima europskog identiteta u razdoblju izgradnje Hrvatske kao moderne države objedinila je nekoliko domaćih institucija na projektu “Europski korijeni moderne Hrvatske: transfer ideja na političkom i kulturnom polju u 18. i 19. stoljeću” (EuKor), HRZZ, IP-2018-01-2539, pod vodstvom dr. sc. Vlaste Švoger s Hrvatskog instituta za povijest.

Prema povijesti civilizacijskih i kulturnih susreta: novi 17. broj časopisa Pro tempore

Ovih dana na Portalu hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa objavljen je, netom iz tiska izašli, novi 17. broj časopisa Pro tempore za 2022. godinu....

PRATITE NAS

4,777PratiteljaOznači "Sviđa mi se"
54PratiteljaPratite

PRIDRUŽITE SE

Otvorena platforma za objavljivanje sadržaja iz humanistike – za korisničko ime i lozinku javite se na info@povcast.hr

METODIČKA PREPORUKA za obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara: “Kamen do kamena”

Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i sjećanja na tragediju Vukovara i Škabrnje pruža priliku da se učenici upoznaju s poviješću i steknu...

Zašto su žene u ekstremnim krizama otpornije od muškaraca?

Opće poznati nedostatak prikaza većine društava iz prošlosti izrazita je selektivnost u proučavanoj populaciji. Velika većina izvora bavi se uglavnom manjinom privilegiranih. Posljedica toga...

Vremenski paradoks: Kako poučavati povijest u kontekstu složenosti vremena

Prosječan čovjek povijest kao znanstvenu disciplinu primarno ne povezuje s događajima koji se odvijaju sada, nego su se dogodili u nekom trenutku u prošlosti....

Beskraj u trsci – mozaik povijesti pisane riječi

Svaka je knjižnica putovanje, svaka je knjiga putovnica bez isteka valjanosti. (I. Vallejo) Što možete dati kraljici koja ima sve? Kad se Marko Antonije suočio s...

[VIDEO] Što je to koncept „embodiment“ (otjelovljenje)?

Autorice: Anica Bagarić, Tina Zelenković i Barbara Kuna. Video je nastao u sklopu kolegija "Historijska antropologija" koji na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izvodi dr....

Tko te je ubio i tijelo kao dokaz: Medicinska vještačenja u Dubrovniku u 18. stoljeću – INTERVJU s dr.sc. Nedom Kovačić

Pozamašan korpus arhivske građe s 9000 kaznenih spisa iz kojih je izdvojeno preko 700 medicinskih vještačenja iz 18. stoljeća u Dubrovniku obrađen je u knjizi Nede Kovačić. Jedan zločin bio je posebno intrigantan - radi se o slučaju trovanja lijekom pripravljenim u ljekarni i pripisanim jednoj djevojci. No, kako bi zaštitio ljekarnika, vještak Marco Flori promijenio je prvotni iskaz u kojem je sa sigurnošću utvrdio da je djevojka otrovana da bi tek naknadno ustvrdio kako nije došlo do pravog trovanja. Sve kako bi zaštitio ljekarnika.