Zabilježivši prvu ožujsku subotu i nedjelju u ovogodišnjem kalendaru, događanje Žive slike ove godine obilježava svojih dvadeset i tri ljeta. Od početne ideje kojom se željelo (i uspjelo) obnoviti »tradiciju javnoga zabavljanja i slavljenja fašnika u Zagrebu«, »oživjeti staru gradsku jezgru svakodnevnim događanjima na ulicama i trgovima« i »animiranu publiku dovesti« u Muzej grada Zagreba, ova se manifestacija oživljene povijesti (eng. living history) s vremenom razvila u niz sinergijski isprepletenih aktivnosti. Njima se na »stručno utemeljen način oživljava interpretacija gradske povijesti kostimiranim likovima koji će zabaviti posjetitelje i usto potaknuti njihovu znatiželju«, s ciljem da »gradski muzej postane mjesto koje će posjetiteljima omogućiti lako razumljivo shvaćanje njihova odnosa prema vlastitome gradu«. (citat: Željka Kolveschi o Živim slikama)
Povijesne sobe nekadašnjega opatičkog samostana napučavali su brojni i različiti likovi iz srednjega vijeka do iz suvremenoga razdoblja, crkveni dostojanstvenici i političari, iz puka, plemstva, građanstva i današnjega društva, muškarci i žene svih razina obrazovanja i uzrasta, djeca, mladi, odrasli, stariji. Muzejskim prostorijama koračale su stvarne osobe koje su ostavile trag na zagrebačku (i hrvatsku) povijest i likovi koji su proizašli iz plodne mašte hrvatskih književnika i umjetnika, a koji su postali dio kolektivne svijesti i identiteta grada Zagreba.
Glumačku postavu Živih slika svake godine čine djelatnici Muzeja, kolege iz srodnih struka i zanimanja, ujedno i zaljubljenici u ovakvu vrstu aktivnosti. Poput filmskih, kazališnih i televizijskih glumaca, svaki glumac Živih slika što podrobrnije istražuje život i djelo osobe koju glumi. Također, kada je to moguće, upoznaje se i s predmetima nekoć u vlasništvu te osobe (danas muzealija) i temama ključnim za tumačenje njezina lika i baštine. Pripreme uključuju i probe kostima te šminjkanje, friziranje, kostimiranje i uživljavanje u lik. Na muzejskoj pozornici, toj izvrsnoj scenografiji, glumci i glumice u prvome licu interpretiraju povijesne osobe i duh vremena, osjećaj svakodnevnoga života određenoga razdoblja u povijesti grada Zagreba. Putem interakcije i razgovora, educiraju posjetitelje i potiču ih na razmišljanje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Ove godine muzej nastanjuju Bela IV., Crna kraljica, Ljudevit Gaj, ban Josip Jelačić, operna pjevačica Sidonija Rubido, planinar Vladimir Horvat, kontesa Nera, imenjakinje i borkinje za ženska prava Marija Jambrišak i Marija Jurić Zagorka, glasovita Žuži Jelinek….
Jeste li zaintrigirani? Za više detalja, kliknite na najavu i zabavite se povodom fašnika.
(Zaglavna fotografija: glumci i glumice Živih slika 2024. godine. Foto: Matej Grgić.)
