Početna Tagovi Renesansa

Tag: renesansa

Machiavellijev ‘Vladar’ – monarhija ispisana perom republikanca

Ako uvijek igraš ulogu dobrog čovjeka u svijetu u kojem većina ljudi nije dobra, završit ćeš loše… zanemari stoga one koji sanjaju o pravilima i usredotoči se na realnost. NICCOLO MACHIAVELLI (1469 – 1527) Machiavelli – život i misao Niccolo Machiavelli (1469.-1527.) jedan je od najvećih i najutjecajnijih autora renesanse iz čijeg se opusa posebno ističu dva monumentalna politička djela: Rasprave o...

CHRISTUS REGNAT: Kad je Krist bio kralj Firence

Ocrtavanje konteksta – renesansa usred bojnih polja Razvijeni i kasni srednji vijek, kao i veći dio ranoga novog vijeka na sjevernotalijanskom prostoru obilježilo je postojanje niza većih ili manjih gradskih komuna. Zahvaljujući razvoju obrta, bankarstva, trgovine i sličnih djelatnosti, te su se komune – uglavnom uređene prema onodobnom republikanskom načelu – kroz stoljeća na razne načine odupirale pritiscima raznih vladara,...

Frankapanski mit o rimskom podrijetlu nije bio tek izraz “humanističke mode”

Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.

Važnost aristokratskog identiteta: Hvaranin Hanibal Lucić i politička pohvala Dubrovniku

Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan. 

Politički sustavi moći i dubrovačka urbana kultura u renesansnoj ljubavnoj lirici

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)