Tag: renesansa

Kada je Giorgio Vasari u svom djelu Le Vite de' più eccellenti pittori, scultori, ed architettori iz 1550. godine prvi puta upotrijebio riječ renesansa, postalo je jasno da se samo definira ono što je već dva stoljeća bilo očigledno – samodistanciranje talijanskog kulturnog života sredine tisućljeća od onog što mu je prethodilo: „mračno doba," odnosno srednji vijek. Upotrebom izraza rinascita...

Ako uvijek igraš ulogu dobrog čovjeka u svijetu u kojem većina ljudi nije dobra, završit ćeš loše… zanemari stoga one koji sanjaju o pravilima i usredotoči se na realnost. NICCOLO MACHIAVELLI (1469 – 1527) Machiavelli – život i misao Niccolo Machiavelli (1469.-1527.) jedan je od najvećih i najutjecajnijih autora renesanse iz čijeg se opusa posebno ističu dva monumentalna politička djela: Rasprave o...

Ocrtavanje konteksta – renesansa usred bojnih polja Razvijeni i kasni srednji vijek, kao i veći dio ranoga novog vijeka na sjevernotalijanskom prostoru obilježilo je postojanje niza većih ili manjih gradskih komuna. Zahvaljujući razvoju obrta, bankarstva, trgovine i sličnih djelatnosti, te su se komune – uglavnom uređene prema onodobnom republikanskom načelu – kroz stoljeća na razne načine odupirale pritiscima raznih vladara,...

Kada je u pitanju dobro poznati frankapanski mit o rimskom podrijetlu, mit temeljem kojeg su se knezovi Krčki počeli nazivati Frankapanima, povjesničari su se uglavnom manje bavili mitom, a više potragom za stvarnim podrijetlom knezova Krčkih.

Poznavajući političke okolnosti, pomalo čudno, ali Hvaranin Hanibal Lucić čak je u nekoliko navrata izrazio divljenje prema političkom poretku i vlasti Dubrovačke Republike. Osim u prvoj svjetovnoj drami na hrvatskom jeziku, Robinji, to je divljenje još više došlo do izražaja u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika. Zašto je to tako, svoju interpretaciju daje Tomislav Bogdan. 

U okviru pojave petrarkizma i ljubavne lirike na istočnoj obali Jadrana, Dubrovnik je bio i ishodište i žarište - neprocjenjiv za stvaranje kasnije dubrovačke i dalmatinske renesansne književnosti. Upravo su Dubrovčani Šišmund Menčetić i Džore Držić mogući "začinjavci" koje je Marulić spomenuo u predgovoru Judite. U kojoj mjeri najstarija dubrovačka lirika svjedoči o počecima procesa individualizacije, a u kojoj mjeri o snažnom duhu kolektivizma pisao je Tomislav Bogdan u jednoj od studija iz recentno objavljene knjige Prva svitlos. Studije o hrvatskoj renesansnoj književnosti (2017.)