Tag: istaknuto
Kvaliteta života u 17. i 18. stoljeću: primjer Torčeca u Koprivničkoj Podravini
Za razliku od pokojnih s lokaliteta Rudine, analizirani ostaci pokazuju kako su se stanovnici Torčeca primarno hranili žitaricama bogatim ugljikohidratima na što ukazuje visok postotak alveolarnih bolesti. Osim toga, hipoplazija zubne cakline koja se javlja na 75% analiziranih zuba također govori o sjedilačkom načinu života i prehrani temeljenoj na poljoprivrednim proizvodima.
Koštani svjedoci kvalitete života redovnika s Rudine
Kakva je bila kvaliteta života redovnika u srednjem vijeku na području kontinentalne Hrvatske i u kojoj mjeri se ona razlikovala od kvalitete života "običnih" ljudi pokazala je antropološka analiza osteološkog i dentalnog materijala iskopanog na groblju kraj benediktinskog samostana sv. Mihovila na Rudini kraj Požege.
Partizanska ratna propaganda: O “švapskoj gamadi” i “pobješnjelim ustaškim zvijerima”
Nakon 1943. godine propaganda NOP-a bila je usmjerena na diskreditiranje preostalih protivnika: njemačko-ustaških jedinica, kralja Petra II. Karađorđevića i izbjegličke vlade te četničkog pokreta. U opsežnom članku Partizanska propaganda na zadarskom području 1943.-1945. s naglaskom na ulogu Komunističke partije Hrvatske, Mateo Bratanić i Tomislav Ražnjević analizirali su nositelje propagande, partizanski tisak i Komunističku partiju Hrvatske te odjeke ratne i političke partizanske propagande na zadarskom području tijekom posljednje dvije godine Drugog svjetskog rata.
Ustaškinja: između antifeminističkog diskursa i emancipacijskog duha
Časopis "Ustaškinja" izlazio je jednom mjesečno od travnja 1942. do travnja 1945. godine, a urednice su bile intelektualke unutar Ustaškog pokreta. Unatoč vrlo očitom antifeminističkom i antipartizanskom diskursu, u djelovanju ovih intelektualki prepoznaje se i zametak emancipacijskog duha, duha koji se javio u ženama koje su ravnopravno željele sudjelovati u poslijeratnoj obnovi nacije. Upravo je ovaj časopis u recentnom radu "Ustaškinja - propagandno glasilo žena Ustaškog pokreta: antifeminizam u ustaškoj propagandi (2018.), analizirala Ana Jelinić.
“Židomarksisti htjeli bi biti gospodari hrvatskog naroda”: Antisemitska karikatura u Hrvatskoj
Početkom 20. stoljeća javlja se moderni antisemitizam koji je Židove povezivao s prijetnjama kao što su liberalizam, kapitalizam, kozmopolitizam, komunizam, marksizam, masonstvo... Posebno je bila naglašavana uloga Židova u boljševističkom pokretu (Trocki, Kamenjev, Zinovjev…) što je naposljetku i rezultiralo poistovjećivanjem Židova s komunistima i marksistima.
Ratni zajmovi i Prvi svjetski rat: “Svaki Hrvat mora nešto potpisati za ratni zajam!”
Ukupno osam emisija ratnih zajmova raspisano je između 1914. i 1918. godine u Austro-Ugarskoj Monarhiji u svrhe financiranja Velikog rata. Dobivenim novcem, u iznosu od 53,72 milijarde kruna, Austro-Ugarska je financirala sudjelovanje u ratu i isplaćivala dugove vojnim kooperantima.
Heraldika: Turci nabijeni na kolac na hrvatskim plemićkim grbovima
Prikazi poraženog Turčina, turske brkate nabodene glave, šatora, polumjeseca, "konjskog repa", zmaja i džamije samo su neki od ikonografskih elemenata grbova hrvatskog plemstva tijekom 17. i 18. stoljeća.
Heraldiku je bila neizostavni dio rječnika propagande kasnosrednjovjekovnog i ranomodernog razdoblja. Oko 1200. godine, došlo je do potrebe stvaranja razlikovnih obilježja križarskih vojnih skupina na bojnom polju. Počeli su se omišljavati jednostavni...