Tag: historiografija

Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni u historiografiji - još uvijek nepoznati široj publici. Jedan takav primjer jest i propitivanje, odnosno potpuno odbacivanje, postojanja društvenog (vojnog-političkog i drugog) uređenja srednjovjekovne Europe...

Osim što je utemeljitelj hrvatske osmanistike i prvi školovani hrvatski osmanist, prof. Nenad Moačanin ujedno je i veliki ljubitelj 'jazza', bivši (amaterski) 'power-lifter' te osoba s mnoštvom zanimljivih životnih i obiteljskih priča!   Cijeli intervju s prof. Nenadom Moačaninom možete pročitati u 15. broju časopisa Pro tempore. U ovom tekstu prenosimo tek izvadak iz razgovora koji je s profesorom vođen 13....

Uvod Jedan od zanimljivih, a uz to kontroverznih fenomena u suvremenoj kulturi jesu vampiri. Svoju popularnost duguju mnogobrojnim romanima, filmovima ili serijama u kojima se pojavljuju kao glavni akteri. No vampiri su bili predmet istraživanja i same historiografije. Jedna od povjesničarki koja se u svom radu bavila vampirima jest Irena Benyovsky (Latin). Autorica je na temelju sudskih spisa iz 18....

Povijest i politika – ukorjenjivanje identiteta Osim što zadovoljava općenitu ljudsku znatiželju o prošlim vremenima i zbivanjima, historija kao znanost uvelike utječe i na kreiranje nacionalnoga identiteta, a u područjima teritorijalnih i drugih sporenja i na unutrašnju i vanjsku politiku. Dok kao domaći primjer može poslužiti nedavni hrvatsko-srpski spor oko dubrovačke kulturne baštine, trenutno jedan od najaktualnijih svjetskih sporova predstavlja...

Uvod – humanističke znanosti Opća definicija humanističkih znanosti govori da se one bave „pitanjem čovjeka i ljudskih vrijednosti u različitim segmentima života“. Svoj zadatak pronalaze u proučavanju ljudskog duha i čovjekovog odnosa spram svijeta. Kao takve nemaju čvrstu granicu među sobom i, iako podijeljene na opće poznate humanističke znanosti, glavni alat im je interdisciplinarnost u kojoj određenom fenomenu pristupaju s...

Uvodne napomene Historija, kao humanistička disciplina, veoma je bitna za formiranje i čuvanje kolektive memorije te otvorena utjecajima sveukupne društvene realnosti ili duha doba. Ti utjecaji mogu se smjestiti u cijeli spektar između dvije krajnosti: Nerazumno iskorištavanje historije bilo od pojedinca bilo od grupe koji nisu za to specijalizirani. Utjecaj samih historičara usred namjernog napuštanja historiografskih uzusa ili pak usred...

Definiranje pojma Pojmu hagiografija u današnje je vrijeme moguće pripisati dva međusobno povezana značenja. U prvom redu, riječ je o književnim vrstama posvećenima svecima i raznim oblicima i manifestacijama njihovih kultova. S druge strane, isti se pojam koristi i kao naziv za historijsku subdisciplinu posvećenu proučavanju navedenih izvora. Dok njezine početke valja tražiti u potragama za izvornim oblicima životopisa pojedinih...