Tag: historiografija
Renesansa ili renesanse? Promišljanje jednog pojma
Kada je Giorgio Vasari u svom djelu Le Vite de' più eccellenti pittori, scultori, ed architettori iz 1550. godine prvi puta upotrijebio riječ renesansa, postalo je jasno da se samo definira ono što je već dva stoljeća bilo očigledno – samodistanciranje talijanskog kulturnog života sredine tisućljeća od onog što mu je prethodilo: „mračno doba," odnosno srednji vijek.
Upotrebom izraza rinascita...
IGNJAT MARTINOVIĆ: FRANJEVAC, SVEĆENIK, MASON, UROTNIK. Na kojoj je strani povijesti?
Prema kurikulumu predmeta „Povijest“ za osnovne škole i gimnazije iz 2019., „razvijajući povijesnu perspektivu, učenik će identificirati vrijednosti, vjerovanja i prakse pojedinaca i zajednica u različitim razdobljima i razlikovati ih od onih u današnjici“. Dakle, svladavanjem gradiva potrebno je stvoriti povijesnu perspektivu koja pomaže identificirati nabrojano. Slično je i s predstavljanjem povijesti u javnoj sferi. Prvi korak uvijek je...
Feudalizam – najveća historiografska laž?
Kolumna "Druga strana" bavi se prezentacijom stavova povjesničara koji na znanstveno utemeljeni način preispituju ili iz drugoga kuta sagledavaju dominantne i etablirane historiografske stavove te prezentacijom stavova koji su - iako možda danas već općeprihvaćeni u historiografiji - još uvijek nepoznati široj publici. Jedan takav primjer jest i propitivanje, odnosno potpuno odbacivanje, postojanja društvenog (vojnog-političkog i drugog) uređenja srednjovjekovne Europe...
Intervju s prof. Nenadom Moačaninom
Osim što je utemeljitelj hrvatske osmanistike i prvi školovani hrvatski osmanist, prof. Nenad Moačanin ujedno je i veliki ljubitelj 'jazza', bivši (amaterski) 'power-lifter' te osoba s mnoštvom zanimljivih životnih i obiteljskih priča!
Cijeli intervju s prof. Nenadom Moačaninom možete pročitati u 15. broju časopisa Pro tempore. U ovom tekstu prenosimo tek izvadak iz razgovora koji je s profesorom vođen 13....
Historiografija o vampirima
Uvod
Jedan od zanimljivih, a uz to kontroverznih fenomena u suvremenoj kulturi jesu vampiri. Svoju popularnost duguju mnogobrojnim romanima, filmovima ili serijama u kojima se pojavljuju kao glavni akteri. No vampiri su bili predmet istraživanja i same historiografije. Jedna od povjesničarki koja se u svom radu bavila vampirima jest Irena Benyovsky (Latin). Autorica je na temelju sudskih spisa iz 18....
Ukrajinsko-ruski (historiografski) sukob: pitanje Kijevske Rusije i njenog nasljeđa
Povijest i politika – ukorjenjivanje identiteta
Osim što zadovoljava općenitu ljudsku znatiželju o prošlim vremenima i zbivanjima, historija kao znanost uvelike utječe i na kreiranje nacionalnoga identiteta, a u područjima teritorijalnih i drugih sporenja i na unutrašnju i vanjsku politiku. Dok kao domaći primjer može poslužiti nedavni hrvatsko-srpski spor oko dubrovačke kulturne baštine, trenutno jedan od najaktualnijih svjetskih sporova predstavlja...
Rasprave o humanistici – Što Le Goff govori o Jungovim arhetipovima?
Uvod – humanističke znanosti
Opća definicija humanističkih znanosti govori da se one bave „pitanjem čovjeka i ljudskih vrijednosti u različitim segmentima života“. Svoj zadatak pronalaze u proučavanju ljudskog duha i čovjekovog odnosa spram svijeta. Kao takve nemaju čvrstu granicu među sobom i, iako podijeljene na opće poznate humanističke znanosti, glavni alat im je interdisciplinarnost u kojoj određenom fenomenu pristupaju s...