Učenicima petog razreda, koji su iznimno motivirani i znatiželjni te vole povijest, često problem predstavlja nastavni sadržaj, jer uključuje mnoge za njih apstraktne pojmove. Zbog toga smatram da se cilj nastave ne bi trebao temeljiti na pukom usvajanju takvih pojmova, već na razvoju ključnih vještina poput razumijevanja pročitanog, povezivanja i zaključivanja. Upravo su te vještine prepoznate kao izazov za učenike na nacionalnim ispitima, zbog čega smatram važnim njihovo kontinuirano razvijanje, a nastava povijesti kao društvenog predmeta pruža nam brojne mogućnosti upravo za to.
Primjena videa u nastavi povijesti
Kako bih ostvarila ishod iz Kurikuluma POV OŠ D.5.1., koji predviđa da učenik obrazlaže proces stvaranja i širenja države, državno uređenje i upravljanje državom u starome vijeku, izradila sam edukativni video. U videu su različite vrste vlasti koje su postojale u antičkoj Grčkoj (monarhija, tiranija, oligarhija i demokracija) objašnjene na učenicima razumljiv način – uspoređene su s mogućim odnosima u obitelji.
Kroz rad s ovim materijalom učenici:
- Pismeno definiraju četiri spomenute vrste vlasti,
- Prepoznaju ih u zadanim povijesnim kontekstima,
- Uspoređuju ih s vlastitim iskustvima,
- Rade na vještinama analize, usporedbe i zaključivanja.
Kako bi učenici aktivno primijenili stečeno znanje, koristimo radni listić u kojem analiziraju izvore i kronološki ih povezuju s određenim vrstama vlasti. Na taj način razvijaju sposobnost kritičkog mišljenja i razumijevanja političkih sustava u antičkoj Grčkoj.
Radni listić za učenike s teškoćama
Učenicima s teškoćama prilagođen je radni listić s jednostavnijim zadatkom prepoznavanja vrsta vlasti na temelju sažetih opisa. U njemu se koriste kraće i jasnije rečenice te zadaci koji omogućuju lakše snalaženje u gradivu.
Zaključak
Poučavanje povijesti ne bi trebalo biti fokusirano na prisilno memoriranje velikog broja pojmova, već na razvoj vještina koje učenicima pomažu u kritičkom promišljanju i razumijevanju svijeta. Korištenjem edukativnih videa i interaktivnih zadataka učenici postaju aktivni sudionici nastave, a pojmovi poput monarhije, tiranije i oligarhije prestaju biti apstraktni te dobivaju smisao u kontekstu povijesnih i suvremenih primjera.
Ovakav način poučavanja potiče znatiželju i interes, a učenici razvijaju ne samo povijesno znanje, već i ključne kompetencije za cjeloživotno učenje. Povijest ne mora biti tiranska – ona može biti inspirativna, razumljiva i bliska svakom učeniku.
