Iako su provedena arheološka istraživanja na novovjekovnim nalazištima rezultirala pronalaskom velikog broja ljudskih ostataka, većina njih bila je sve do ovog stoljeća zanemarivana pa čak ponovno zakapana. Smatralo se kako se zbog bogatstva sačuvanih ranonovovjekovnih izvora u odnosu na ranija razdoblja, nije potrebno fokusirati na istraživanja ljudskih ostataka iz recentnih razdoblja kao što je rani novi vijek jer nam koštani ostaci ne bi mogli pružiti bitne nove informacije. Ipak, posljednjih su dvadesetak godina, bioarheološka istraživanja i antropološke analize bacile novo svijetlo na kvalitetu života ranonovovjekovnih ljudi.
Upoznavanju kvalitete života ranonovovjekovnih ljudi kontinentalne Hrvatske pridonijela je analiza 34 grobnih cjelina pronađenih na lokalitetu Cirkvišće u blizini sela Torčec u Koprivničkoj Podravini, (7 km udaljenog od Koprivnice) čije su rezultate objavili arheolozi Mario Novak i Siniša Krznar u članku “Prilozi poznavanju uvjeta i kvalitete života u ranonovovjekovnom podravskom selu – na primjeru Torčeca kraj Koprivnice” (2010.).
Lokalitet Cirkvišće
Analizirano je 52 grobova koji se pomoću povijesnih izvora, arheoloških nalaza i stratigrafije groblja mogu smjestiti u razdoblje između sredine 17. stoljeća i 1731. godine kada je zabilježeno kako se drvena kapela sv. Stjepana Kralja oko koje se nalazilo groblje premjestila na novo mjesto. Umrli su u drvene ljesove (prisutnost čavala) bili polagani ispruženi na leđa, orijentirani zapad (glava) – istok (noge) pri čemu je najveći broj kostura imao podlaktice ispružene uz tijelo. Nalazi su u grobovima pronađeni u manje od 20% grobova što se može objasniti time što se radi o manjem seoskom groblju. Za usporedbu, u Čazmi su nalazi pronađeni u čak 76% grobova. U devet grobova iz Cirkvišća pronađeni su prsten s okom, dvije pojasne kopče i krunica, kod žena: tri prstena i jedna pojasna kopča, 10 pari kopčica za odjeću te u dječjem grobu koji je ujedno i najbogatiji: parta, pojasna kopča, prsten, četiri brončane kopčice za odjeću, okrugli brončani predmet i jedan ukrasni predmet.
Analiza
Kosturi su analizirani s obzirom na učestalost prisutnosti alveolarnih bolesti (periodontalni apsces ili zaživotni gubitak zuba), zubnog karijesa, hipoplazije zubne cakline (poremećaj uzrokovan akutnim stresom zbog gladovanja, nedostatka A, C i D vitamina i anemije), cribre orbitalie (posljedica anemije zbog neadekvatne prehrane, endemičnog parazitizma, nehigijenskih uvjeta života ili kronične gastrointestinalne bolesti), Schmorlovih defekata na kralješcima (zbog jakih mehaničkih opterećenje kralježnice), benignih kortikalnih defekata na kostima (dugotrajna i intenzivna upotreba pojedinih mišića), osteoartritisa, nespecifičnih zaraznih bolesti (periostitisa), specifičnih zaraznih bolesti (treponematoza – sifilis), metaboličkih bolesti (skorbuta) i koštanih trauma (prijelomi uslijed djelovanja sile).
Mortalitet na analiziranom uzorku
Analizirani uzorak obuhvatio je kosture 41 osobe, od čega je 18 djece, 9 žena i 14 muškaraca. Prosječna dob odraslih osoba bila je 39,7 godina pri čemu su muškarci živjeli u prosjeku 9,5 godina dulje od žena. Više od polovice žena umire u dobi od 16. i 30. godine dok polovica muškaraca umire između 31. i 40. godine. Najveća smrtnost bila je u razdoblju od rođenja do prve godine života te nakon 40. godine života. Visoka smrtnost djece posebno u razdoblju prve godine života uobičajena je za predindustrijsko razdoblje zbog neprepoznavanja bakterijskih i virusnih infekcija. Osim toga, visoka smrtnost žena također ne odudara od hrvatskih i europskih istraživanja. Trudnoća, porod i poslijeporodiljno razdoblje bili su najopasniji po život žene te su one vrlo često umirale od toksemije, preranog pucanja membrane, hemoragije, poremećaja krvnog tlaka i puerperalne sepse. Upravo je puerperalna infekcija prema europskim istraživanjima bila glavni uzročnik smrti žena tijekom poroda.
Svjedočanstva o svakodnevici i navikama
Za razliku od pokojnih s lokaliteta Rudine, analizirani ostaci pokazuju kako su se stanovnici Torčeca primarno hranili žitaricama bogatim ugljikohidratima na što ukazuje visok postotak alveolarnih bolesti. Osim toga, hipoplazija zubne cakline koja se javlja na 75% analiziranih zuba također govori o sjedilačkom načinu života i prehrani temeljenoj na poljoprivrednim proizvodima. Također, velika učestalost hipoplazije zubne cakline koja se najviše javlja u razdoblju između prve i treće godine života kada dolazi do prijelaza s prehrane sterilnim majčinim mlijekom na prehranu bogatu mikroorganizmima svjedoči i o lošim higijenskim uvjetima života. Cribra orbitalia kao pokazatelj anemije uzrokovane nedostatkom željeza bitno je na analiziranom uzorku utjecala na prosječni životni vijek; razlika u doživljenoj starosti između osoba kod kojih je ustanovljena cribra orbitalia i onih kod kojih nije, iznosi čak 20 godina. Naime, nedostatak željeza može utjecati na spoznavanje i ponašanju, umanjenje radnih sposobnosti i otpornosti na bolesti.
Dobiveni rezultati potkrepljuju povijesne izvore koji svjedoče o čestim epizodama gladi u 18. i početkom 19. stoljeća. U izvorima se javljaju i česte poplave koje su mogle prouzrokovati velike gladi te naposljetku i ostaviti traga na ljudskih ostacima pokopanima na Cirkvišću. Schmorlovi defekti svjedoče o podjeli poslova pri kojoj su muškarci obavljali teže fizičke poslove. Veća učestalost osteoartritisa na vratnim kralješcima kod žena može se objasniti nošenjem teških tereta na glavi (posuda s vodom, košara s hranom). Uz visoku razinu nespecifičnih zaraznih bolesti javlja se i infantilni skorbut što ukazuje na pothranjenost, anemiju i loše higijenske uvjete. Koštane traume javljaju se isključivo kao posljedica nesretnih slučajeva prilikom rada što je također karakteristično za seoske zajednice.
Detaljniji izvještaj analize grobova i ljudskih ostataka iz lokaliteta Cirkvišće pročitajte u članku Marija Novaka i Siniše Krznara “Prilozi poznavanju uvjeta i kvalitete života u ranonovovjekovnom podravskom selu – na primjeru Torčeca kraj Koprivnice” (2010.).
Preporuka za čitanje
Mario Novak, Siniša Krznar, “Prilozi poznavanju uvjeta i kvalitete života u ranonovovjekovnom podravskom selu – na primjeru Torčeca kraj Koprivnice” U: Podravina: časopis za multidisciplinarna istraživanja, vol. 9., no. 18., (2010.).
