Budući da se nastava povijesti nužno mora prilagođavati suvremenim zahtjevima što podrazumijeva bitno drugačiji način prenošenja znanja od onog na koji je većina današnjih ‘prenositelja’ iskusila tijekom svog školovanja, učitelji su prvi koji moraju prigrliti izazov cjeloživotnog obrazovanja i usvajanja novih vještina.
Jedan od izazova svakako je ovladavanje digitalnim alatima; izazov koji se isprva može činiti zahtjevnim, međutim nakon ne toliko mnogo vježbe postaje jednako rutinski kao i ‘stari’ način osmišljavanja i planiranja nastave.
Jedan od vrlo korisnih alata je https://www.thinglink.com/ pomoću kojega se mogu vrlo jednostavno i brzo izrađivati interaktivne slike. Tako učenici mogu istraživati društvenu piramidu starog Egipta, umjesto da o njoj slušaju učiteljevo predavanje ili čitaju tekst iz udžbenika.
Alat koji je već dobro ‘uhvatio korjenje’ u našim školama je https://wordwall.net/ , što donosi prednost zbog mogućnosti korištenja mnogobrojnih izrađenih zadataka, kao i brže i jednostavne izrade vlastitih, ili pak prilagođavanja gotovih materijalima prema svojim zamislima. Jedna od mogućnosti je izrada digitalnog listića na kojem učenik dopunjava rečenice, čime provjerava koliko je usvojio u prethodnoj aktivnosti (istraživanju interaktivne društvene piramide), a ujedno dobiva i povratnu informaciju.
Za ono što Wordwall ne može, tu je također jednostavan za savladati, besplatan alat https://learningapps.org/. Za učenike koji žele i mogu više, zadatak im daje mogućnost analize povijesnog izvora, te tako lagano dolazimo do usvajanja viših kognitivnih razina, što je uostalom i bit nastave.
Ukoliko se nalazimo u učionici i nastava se odvija uobičajeno, svakako ćemo dio aktivnosti nastaviti provoditi dobrim starim čitanjem i pisanjem. Učitelj je koordinator procesa poučavanja, te kada nije ograničen vlastitim neznanjem može vrlo vješto kombinirati zadatke i aktivnosti te ih prilagođavati pojedinim razredima i učenicima, kao i situaciji (on-line nastava i sl.)
