Razdoblja

Pitate se kada se na hrvatskim prostorima počeo riješavati i danas gorući problem primanja "poklona", korupcije, miješanja javnog i privatnog posla i kompetencija pri zapošljavanju? Odgovor možete potražiti u jednom od brojnih istraživanja Ivane Horbec o procesima modernizacije i stvaranju protomoderne javne uprave. 

Razgovarajući o ovim djelima koja se danas nalaze u Philadephia Museum of Art, povjesničarke umjetnosti ukazuju na autorovu intenciju da iskaže nevjerojatno svjedočanstvo o medincinskoj djelatnosti 19. stoljeća, posebno revolucionarnom pomaku do kojeg je došlo s usvajanjem higijenskih standarda i korištenjem anestezije.

Prostori su uvijek i simboli, a književni prostori jesu mentalni prostori koji zajedno s realnim, materijalnim prostorom tvore življeni i društveni prostor. Čitanje do sad neprepoznatih značenja prostora posebno je inovativno u analizi prvijenca među kanonskim djelima 17. stoljeća - Gundulićevog Osmana, o kojem je navodno napisano sve što se moglo napisati.

Teško je objasniti kako je moguće da siromašno dijete s Korzike postane gospodar Europe koji u 35 godini života prima carsku krunu u prisustvu pape? Ili, kako je moguće da mladić koji nije stekao formalno obrazovanje (već s 9 godina je krenuo u vojnu školu za kadete) vodi razgovor s Goetheom, možda i najvećim europskim intelektualcem tog vremena, kao ravnopravan sugovornik?

Brak između Teodora i Elene sklopljen je još u tinejđerskoj dobi (Teodor je imao 13, a Elena samo 9 godina), čime je uspostavljen savez između njihovih očeva.  Taj brak ne bi bio osobit u odnosu na ostale dinastijske brakove, da ne postoje sačuvana Teodorova Moralna djela koja opisuju nestalnost života ( Ἐπιτομαὶ ἠθικαὶ τὸ τοῦ βίου ἄστατον διαγράφουσαι), ali i ukazuju na snažnu afekciju Teodora prema bugarskoj princezi Eleni unatoč stoljetnom i nedovršenom sukobu između Bizantskog i Bugarskog Carstva. 

„Odbor za pripomoć“, osnovan kao svojevrsni odgovor ženskih društava na ratno stanje, bio je zadužen za sakupljanje novčanih donacija kao i raznih potrepština za vojnike i njihove obitelji. Vodstvo odbora činili su predsjednica Sofija Spevec, potpredsjednice grofica Elvira Kulmer i barunica Maja Turković, predsjednica financijskog odbora Jetta pl. Cuculić i tajnica Klotilda Cvetišić.

John Nicol, bivši pilot RAF-a (Royal Air Force), u svojoj knjizi „Spitfire: A Very British Love Story“ (2018.) donosi priču o slavnom otočkom ratnom stroju. Ignorirajući tehnikalije, vijke, šarafe i mehanizme, a fokusirajući se na priče pilota koji su upravljali Spitfireom, Nicolovo djelo vrlo je brzo postalo bestseler, provevši nekoliko tjedana na vrhu liste najprodavanijih knjiga u Velikoj Britaniji.